Naslov
Komercijalizacija emocija i strah - prilog sociologiji emocija
(Commercialization of emotions and fear - contribution to the sociology of emotions)

Autori
Simonović, Korana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.02

Godina
2012

Stranica
250

Mentor
Božić, Saša

Ključne riječi
sociologija emocija; sociologija straha; kvalitativno kritičko istraživanje; kritička paradigma; komercijalizacija emocija; komercijalizacija straha; strah kao mehanizam društvene kontrole; društveni aspekti straha; društveni aspekti emocija
(sociology of emotions; sociology of fear; qualitative critical research; critical paradigm; market logic; commercialization of emotions; commercialization of fear; fear as mechanism of social control; social aspects of fear; social aspects of emotions)

Sažetak
U radu se analizira fenomen komercijalizacije emocija i straha u suvremenom društvu. Prvo se razrađuje pretpostavka o utjecaju tržišne logike na čovjeka i njegove emocije koji se, između ostaloga, može promatrati iz perspektive komercijalizacije emocija. Nakon toga se kvalitativnim kritičkim istraživanjem propituje značajnost straha u održavanju tržišne dominacije u sferi kontrole potrošnje (pri gledanju reklama) i sferi proizvodnje (u radnom kontekstu). Otkrivaju se manipulacijski emocionalni modeli i reklamna logika u reklamama, emocionalni obrasci u radnom kontekstu te društveni aspekti straha i emocija koji ukazuju na komercijalizaciju emocija i straha. Rezultati istraživanja za reklame ukazuju da reklame manipuliraju sljedećim temama: 1) ispunjenost, lakoća i ljepota života ; 2) povezanost, pripadanje i sigurnost ; 3) uspjeh, privlačnost i vlastita važnost ; uz njih se vežu latentne teme: 1) strah od života (težine i praznine života), 2) strah od samoće (odbacivanja i neprihvaćanja), 3) strah od neuspjeha (neprivlačnosti, nevažnosti, gubitka ugleda). Modeli pritiska i manipulacije zasnivaju se na reklamnoj logici: 1) opći problem – rješenje, 2) sugeriranje mitova, 3) upotreba proturječja i 4) korištenje motiva, vezanih uz latentni strah. Rezultati istraživanja vezani uz sferu posla ukazuju da na radnom mjestu postoji opći strah za egzistenciju koji se manifestira kao: 1) strah u odnosima s drugima, 2) strah od autoriteta i 3) klima straha. Iz analize teksta dobiven je model straha i emocija koji osvjetljava moguće društvene aspekte emocija i straha. Interpretacijom iz teksta pokazalo se da strah na poslu ima svoje raznolike aspekte: iskustveni (osjeća se), značenjski (doživljaj situacije), relacijski (stvaranje odnosa s okolinom), komunikacijski (komunikacija s ljudima), akcijski (pokretanje na djelovanje), kontekstualni (emocionalna klima) i funkcionalni (društvena funkcija straha). Vezano uz rezultate istraživanja ocjenjuju se teorijski doprinosi razumijevanju straha kao mehanizma društvene i tržišne kontrole. Autorica zaključuju da osvjetljivanje problematike komercijalizacije straha može pomoći u razumijevanju društvenih procesa koji određuju ovladavajući odnos tržišne logike prema živom svijetu i čovjeku, kao i načela uporabljivosti nad čovjekom i prirodom, čime se dodatno potvrđuje važnost razmatranja straha u okvirima sociologije. Zaključno rad ukazuje na potrebu za uvođenjem kritičke paradigme u sociologiju emocija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA