Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 574249

Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti u obitelji


Kamenov, Željka; Jugović, Ivana
Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti u obitelji // Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj : Istraživanje "Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj" / Kamenov, Željka ; Galić, Branka (ur.).
Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, 2011. str. 120-142


Naslov
Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti u obitelji
(Perception, experience and the attitudes toward gender (in)equality in the family)

Autori
Kamenov, Željka ; Jugović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj : Istraživanje "Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj"

Urednik/ci
Kamenov, Željka ; Galić, Branka

Izdavač
Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
120-142

ISBN
978-953-7574-15-4

Ključne riječi
Iskustvo rodne diskriminacije, percepcija rodne neravnopravnosti, stavovi o rodnim ulogama
(Experience of gender discrimination, perception of gender inequality, attitudes towards gender roles)

Sažetak
Cilj ovog poglavlja je prikazati kako sudionici/e percipiraju ravnopravnost odnosa muškaraca i žena u obitelji u našem društvu, koje oblike rodne diskriminacije su doživjeli u obitelji te kakvi su im stavovi o jednakosti rodnih uloga u obitelji. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od ukupno 1363 sudionika/ca starijih od 15 godina. Rezultati jasno upućuju da u Hrvatskoj ravnopravnost žena i muškaraca u obitelji nije postignuta. Obiteljske odnose karakteriziraju nejednaka podjela obveza između žena i muškaraca te nejednak tretman muške i ženske djece. Žene su te koje se nalaze u neravnopravnom položaju u obiteljima. Od njih se očekuje da na sebe preuzmu većinu brige o djeci i kući iako je većina njih u radnom odnosu, kao i njihovi partneri. Jasno se može uočiti socijalizacijska funkcija obitelji: kroz nejednak tretman sinova i kćeri djeci se daje na znanje kakva su očekivanja od svakog spola i kakve bi uloge trebali preuzeti u obitelji. Više rodne diskriminacije se doživljava u primarnim obiteljima u odnosu na obitelji koje su sudionici/e sami zasnovali, a u prilog tome govori i podatak da se nejednak tretman znatno češće doživljavao od strane oca i majke nego partnera odnosno partnerice. Percipirana neravnopravnost u obitelji se razlikuje ovisno o kojem je aspektu obiteljskih odnosa riječ. Primjerice, smatra se da su podjela brige oko djece i kućanskim poslovima između partnera neravnopravne te da je žena većinom zadužena za obavljanje tih uloga. No podjela moći između partnera u donošenju važnih odluka i upravljanju financijama u obitelji se percipira znatno ravnopravnijom. Iz toga se može zaključiti da su u hrvatskom društvu žene u obiteljima uglavnom ravnopravne muškarcima u odlučivanju i upravljanju novcem, no da žena, a ne muškarac, unatoč tome što su oba partnera zaposlena, mora na sebe preuzeti brigu oko djece i kuće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301422-1420 - Uloga socio-kognitivnih procesa u samoregulaciji i interpersonalnim odnosima (Željka Kamenov, )

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb