hrvatski

Javnozdravstveno značanje depresivnih poremećaja

Depresivni poremećaji jedni su od najčešćih duševnih poremećaja čija se trenutačna prevalencija kreće od 5 do 10 %, doživotna prevalencija do 18 %, a doživotni rizik oboljevanja 20 do 30 %.Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima za 96 najčešćih bolesti u svijestu prema DALYs, za sve dobi ukupno, unipolarni depresivni poremećaj četvrti je na listi, a procjenjuje se da će doći na drugo mjesto 2020.godine. Analiziraju li se izdvojeno godine života s dizabilitetom, unipolarni depresivni poremećaj s 11.9%najčešći je uzrok dezabiliteta. U hRvatskoj je 2002.g. bilo 3.755 hospitalizacija i 136.272 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih poremećaja, te se oni nalaze na trećem mjestu po broju i trajanju hospitalizacija u skupini duševnih poremećaja s udjelom 9.7 odnosno 7.6%. U razdoblju 1995-2002.g. broj i stopa hospitalizacija ukupno, kao i po spolu, uz oscilacije, imaju trend porasta. Stopa je 1995.g. iznosila 54.6 ; 1996.g. 88.1 ; 1999.g. 75.7 ; 2001.g. 89.4 ; a 2002.g. 84.6 na 100.000 stanovnika. Broj hospitalizacija kod žena bio je veći nego kod muškaraca.(1.4-2.5:1). Stopa hospitalizacije za oba spola bila je najviša u dobi 40-59 godina. Depresivni poremećaji jedni su od prioritetnih javnozdravstvenih problema, a s obzirom na predviđena očekivanja očita je potreba intenziviranja rada na programima zaštite duševnog zdravlja.

depresivni poremećaji; opterećenje bolestima

nije evidentirano