Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata (CROSBI ID 46051)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Križić Roban, Sandra
hrvatski
Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata
Na tragu opće rasprave o novoj i autentično socijalističkoj kulturi s "ljudskim licem" koja je uslijedila nakon demisije soc-realizma, poslijeratna arhitektura je svoj identitet pokušala isprva definirati podjednako negirajući funkcionalni pristup zapadnoeuropskog modernizma i eklekticizam sovjetskog modela. No takva su nastojanja bila relativno kratkoga daha i već početkom 50-ih funkcionalistička ideja grada prihvaćena je kao najprikladniji predložak socijalističke urbanizacije. Metode rada vezane uz nove tehnološke procese, ponajprije uz princip pokretne proizvodne trake i vizije arhitekture kao stroja za stanovanje iskorištene su u svrhu stvaranja novih (dijelova) gradova čiji narativ zaobilazi ideju izdvojenog povijesnoga centra, te se umjesto toga nastoji uspostaviti uvjete za identifikaciju građana s novoizgrađenim naseljem. Nastavljajući se na iskustva međuratnoga funkcionalizma, poslijeratna arhitektonska praksa bila je ortodoksno internacionalna i negira svaku vezu s nacionalnim, što se podjednako očituje u novim regulatornim planovima, kao i u nizu pojedinačnih projekata i realizacija izrađenih u duhu Le Corbusierova razumijevanja arhitekture i urbanizma, koje početkom 50-ih godina predstavlja temeljnu okosnicu modernizma u domaćem graditeljstvu. Funkcionalistička ortodoksija bila je unekoliko ublažena emocionalnim faktorima, no razvoj mnogih naših gradova nije ovisio samo o odabranoj poetici, nego i o političkim odlukama, kao, na primjer, u slučaju simboličkog polaganja kamena temeljca u pješčani teren Novog Beograda, koji je trebao postati prvim spomenikom socijalističke epohe. Drugim riječima, već spomenuta uloga "demijurga" što ju je socijalističko društvo dodijelilo arhitektima i urbanistima, podrazumijevala je ne samo obavezu metodoloških i tehnoloških iskoraka, nego i simboličku reprezentaciju političkoga poretka.
arhitektura, urbanizam, stambena arhitektura, socijalizam, modernost, industrijska arhitektura, nove urbanističke i arhitektonske vizije
nije evidentirano
engleski
Characteristics of Modernity in the Architecture, Urbanism, and Interior Design after the Second World War
nije evidentirano
architecture, urbanism, residential architecture, socialism, modernity, industrial architecture, new urban and architectural visions
nije evidentirano
Podaci o prilogu
55-125.
objavljeno
Podaci o knjizi
Socialism and modernity : art, culture, politics : 1950–1974
Kolešnik, Ljiljana
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Muzej suvremene umjetnosti
2012.
978-953-7615-37-6