Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 573754

Utjecaj ovčje ispaše na biljnu raznolikost kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka


Ljubičić, Ivica
Utjecaj ovčje ispaše na biljnu raznolikost kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj ovčje ispaše na biljnu raznolikost kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka
(Influence of sheep grazing on the plant diversity of rocky pastures on the northadriatic islands)

Autori
Ljubičić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.03

Godina
2012

Stranica
139

Mentor
Britvec, Mihaela ; Jelaska, Sven D.

Ključne riječi
Pašnjak; ovčja ispaša; flora; biljna raznolikost
(Pasture; sheep grazing; flora; plant diversity)

Sažetak
Kamenjarski pašnjaci su staništa koja znatno obogaćuju biljnu i krajobraznu raznolikost. Međutim, ujedno su i ugrožena staništa zbog česte preopterećenosti stokom te nerijetkog zapuštanja uslijed napuštanja tradicionalnih sustava uzgoja stoke. Ovim se istraživanjima provedenim od 2008. do 2010. godine željelo istražiti i usporediti brojnost/abundanciju flore kamenjarskih pašnjaka otoka Paga, Krka i Cresa, utvrditi zavisnost flornog sastava i izmjerenih vrijednosti kemijskog sastava tla s obzirom na stupanj intenziteta napasivanja ovcama te ustanoviti optimalno pašno opterećenje kao bitnog čimbenika održivosti biljne raznolikosti. Cilj je također bio da se korištenjem satelitskih snimaka izrade karte prediktivnog modela za predviđanje rasprostranjenja pašnjaka s obzirom na intenzitet korištenja unutar rasterskog GIS okruženja na području istraživanih sjevernojadranskih otoka. Na 30 istraženih lokaliteta (60 ploha) utvrđeno je 310 svojti vaskularnih biljaka. Na pašnjacima slabijeg/umjerenog intenziteta ovčje ispaše utvrđena je najveća biljna raznolikost i ustanovljeno 220 biljnih svojti. Na napuštenim pašnjacima dominiraju fanerofiti (35, 48%) i ustanovljen je najveći udio mediteranskog flornog elementa u odnosu na pašnjake slabijeg/umjerenog i jačeg intenziteta ovčje ispaše. Prosječna vrijednost s najvećom koncentracijom ukupnog dušika u tlu (0, 71%) utvrđena je na plohama jačeg intenziteta napasivanja, ali se zbog skeletoidnosti tla navedeni sadržaj odnosi samo na sitnicu. Uspoređivane Ellenbergove indikatorske vrijednosti rađene su za primjenu područja središnje Europe, pa je stoga za područje kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka potrebna prilagodba. Najveća prosječna sNDVI vrijednost (standardizirani normalizirani indeks razlika vegetacije) utvrđena je na napuštenim pašnjacima dok je najmanja utvrđena na pašnjacima umjerenog intenziteta ovčje ispaše. Napravljeni model prediktivnih karata rasprostranjenosti stanišnih tipova daje procjenu pašnjačkih kapaciteta za cjelokupno područje otoka Paga, Krka i Cresa. Progresivna sukcesija je veća na plohama napuštenih pašnjaka. Rezultati ovih istraživanja ukazuju da se na kamenjarskim pašnjacima sjevernojadranskih otoka Paga, Krka i Cresa može preporučiti slabiji/umjeren intenzitet napasivanja s 1 do 1, 5 (grla/ha) odnosno 0, 1 uvjetno grlo što može doprinijeti ne samo očuvanju biljne raznolikosti već i unapređenju ekološke ovčarske proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-0000000-3169 - Analiza biološke raznolikosti okolišnim čimbenicima i daljinskim promatranjem (Sven Jelaska, )
178-1780469-2276 - Biljna raznolikost i hranidbena vrijednosti ovčjih pašnjaka jadranskog područja (Mihaela Britvec, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivica Ljubičić, (278501)