Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 573466

Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.


Mifka, Boris; Vučetić, Višnjica; Telišman Prtenjak, Maja
Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011. // Meteorološki izazovi2: Meteorologija u fokusu javnosti
Zagreb, Hrvatska, 2012. str. 1-1 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.
(Weather condition analysis during extreme forest fire on the island of Brač from 14 to 17 July 2011)

Autori
Mifka, Boris ; Vučetić, Višnjica ; Telišman Prtenjak, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Meteorološki izazovi2: Meteorologija u fokusu javnosti / - , 2012, 1-1

Skup
Meteorološki izazovi2: Meteorologija u fokusu javnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06-07.03.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Opasnost od šumskog požara ; model ALADIN/HR ; suha hladna fronta ; smicanje vjetra ; niska mlazna struja ; temperaturna inverzija
(Wildland fire risk ; ALADIN/HR model ; dry cold front ; wind shear ; low level jet ; temperature inversion)

Sažetak
Tijekom šumskog požara na otoku Braču izgorjela je velika površina (oko 5600 ha)borove šume, makije, niskog raslinja, maslinika i vinograda u samo nekoliko dana što ga svrstava među najveće požare u Hrvatskoj. Za vrijeme trajanja šumskog požara od 14. do 17. srpnja 2011. na otoku Braču analizirani su prizemni podaci brzine i smjera vjetra, temperature i relativne vlažnosti zraka najbližih postaja požaru kao i visinska mjerenja s postaje Zadar-aerodrom. Uz to su korištene satelitske snimke visoke rezolucije satelita Meteosat-9, a modelom ALADIN/HR simulirana su meteorološka polja i vertikalni profili navedenih veličina. Za procjenu opasnosti od požara primijenjena je kanadska metoda za izračunavanje indeksa FWI (Fire Weather Index), koji je za trajanja požara pokazivao vrlo veliku opasnost. Požar se nakon početka oko 14 h u uvali Blace širio velikom brzinom. Horizontalni gradijent tlaka zraka između ciklone na Jadranom i anticiklone nad Balkanom uzrokovao je umjereno do na udare jako jugo pri tlu uoči požara. Zbog povišenog tlaka zraka nad kopnom, suh i topao zrak pritjecao je s kopna prema jadranskoj obali. Na postaji Bol relativna vlažnost zraka je iznosila 38%, a maksimalna dnevna temperatura zraka bila je 35°C u 15 h prvog dana požara. Nad Jadranom se nalazila suha hladna fronta, vezana uz ciklonu nad središnjom Europom. Sjeverno od te fronte zabilježena je advekcija toplog zraka, koja je zahvaćala i središnju Dalmaciju. Radiosondažna mjerenja na postaji Zadar-aerodrom ukazala su na izraženu inverziju u sloju 955-994 m iznad tla u 14 h prvog dana požara. Vertikalni profil brzine vjetra pokazao je jako smicanje vjetra ispod sloja inverzije odnosno između tla i maksimuma brzine od 12.9 m/s na visini oko 380 m. Budući da je najveća brzina vjetra bila veća od 12 m/s, smatra se da je postojala niska mlazna struja. Modelirani vertikalni profil brzine vjetra za Bol, sličan je zadarskoj sondaži, osim što je maksimum brzine vjetra u donjoj troposferi nešto manji (oko 9 m/s). Jačanjem azorske anticiklone u zapadnom Sredozemlju, uz postojeću Karachi depresiju, te slabljenjem ciklone nad srednjom Europom drugog dana požara, došlo je do promjene smjera vjetra s juga (SE) na maestral (NW). To je uvjetovalo promjenu smjera širenja šumskog požara. Međutim, za bolju poveznicu izmeñu vremenskih prilika i ponašanja šumskog požara nužne su detaljne informacije s terena, koje bi osobito pomogle u predviñanju nastanka požara raslinja na Jadranu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
004-1193086-3035 - Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja (Marjana Gajić-Čapka, )
119-1193086-1311 - Bazične ORografske Atmosferske cirkulacije u Hrvatskoj (BORA) (Branko Grisogono, )

Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb