Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 573450

Tamna strana ekrana


Miliša, Zlatko
Tamna strana ekrana, Varaždin ; Zadar: TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ, 2012 (monografija)


Naslov
Tamna strana ekrana
(The dark side of the screen)

Autori
Miliša, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ

Grad
Varaždin ; Zadar

Godina
2012

Stranica
309

ISBN
9789533330013

Ključne riječi
inovativni mediji; medijska manipulacija; odgoj za medije; kultura; školski kurikulum
(innovative media; media manipulation; media education; culture; school curriculum)

Sažetak
Masovni su mediji postali snažan čimbenik društvenih interakcija u času kad se kultura sve više transformira u medijsku kulturu (Schmidt, S. J. 1994. Kalte Faszination. Medien, Kultur, Wissenschaft in der Mediengesellschaft. Weilerswist: Velbrück). Mediji postaju glavni agens u socijalizaciji djece i mladih. Stari modeli učenja i odgoja nestaju pod naletom nove civilizacije temeljene na novim tehnologijama. Novi mediji nisu samo važan izvor informacija, obrazovanja i zabave nego su (sve više) i izvor manipulacije i indoktrinacije. Teoretičari komunikacija, medijski pedagozi i mediolozi suglasni su s tezom da je društvena moć koncentrirana kod onih koji kontroliraju informacije. Moćne korporacije koristeći se medijima stvaraju publiku koja više nije kadra razlikovati autentičnu od neautentične zbilje. Brisanjem granica između stvarnoga i zamišljenoga pretvaraju medije u ideologiju zavođenja. Ona postoji »koliko i ljudska komunikacija, no tek će pojava reklamne industrije početi otkrivati ovu ideologiju u svim njezinim dimenzijama« (Alić S. 2009. Mediji: od zavođenja do manipuliranja. Zagreb: AGM, str. 39). Naše je stoljeće obilježeno radikalnim moralnim relativizmom i porukom: »Sve ima cijenu, ništa vrijednost«. Descartesova krilatica, ovdje izvučena iz konteksta, Cogito ergo sum (Mislim, dakle postojim) u današnjem se vremenu transformira u konzumeristčki slogan: Emo ergo sum(Kupujem, dakle postojim) ili u načelo Georgea Berkeleyja Esse est percipi (u slobodnome prijevodu: nešto postoji samo ako je percipirano). U svojoj knjizi Anarhizam - prosvjedi – odgoj: anarhističke implikacije u studentskim prosvjedima i odgoju (Split: Naklada Bošković, 2011.) zaključujem da danas najveće opasnosti za (opstojnost) čovjeka nameću sveopća kriza kapitalizma, svjetski korporatisti te radikalni moralni relativizam i anarhizam. Anarhisti nude koncept »rastakanja« država i autoriteta uopće. Korporatisti više novaca troše na ispiranje mozga, trovanje ljudi, (farmaceutska mafija) ratove i potrošnju nego na proizvodnju i (mentalno) zdravlje ljudi. Sva suvremena tehnologija prema scenariju korporatista radi po konceptu »planirane zastarjelosti«. Naša je glavna teza u ovoj knjizi: tamo gdje prestaje odgoj - počinje manipulacija, a mi smo »odgoj« djece povjerili trima ekranima. Odgajatelj mladima nudi projekciju da sami kreiraju svoj život. Manipulator nudi zadovoljenje trenutačnih potreba, a odgajatelj ideale. Manipulator mladima ne dopušta da sami kreiraju svoje slobodno vrijeme, nego ga on kreira. Imitatori, a ne kritičari, postaju u projekciji manipulatora standardom poželjnoga ponašanja mladih. Traži od mladih da budu što vjerniji reproduktivci, a odgajatelj - da budu kritičari. Kritičari s vizijom i vlastitim inicijativama. Manipulator nudi mladima maksimu: »Što otkačenije, to bolje!« Umjesto poziva na ponos, upornost, dosljednost, kritičnost, kreativnost i dostojanstvo, mladima se nameće potrošnja, rastrošnost i oponašanje. Cilj je sve plasirati kao robu. Čak i ljudski život. Izmanipulirani pojedinac pokušava pronaći smisao u besmislu, vjerujući istinama koje su mu drugi nametnuli. Manipulatori nude »svjetla reflektora «, a sebičnost promiču kao (implicitnu) vrednotu. »Indoktriniran medijskim porukama kako postati bogat, moćan i slavan čovjek živi pod nevjerojatnim pritiskom ostvarenja nemogućega, provodi svoj život želeći ostvariti ono što mu netko drugi određuje kao bitno, a što je za njega nebitno“ (Ursić I. 2011 Sva moja sidra. Split: vlastita naklada, str. 92.). Kao posljedica svega jest činjenica da kod velike većine ljudi ne postoji želja za spoznavanjem sebe i svijeta oko sebe. Onaj tko je upao u mrežu »ribara ljudskih duša« postaje robom stvari, a stvari postaju mjerilo čovjeka (Đ. Šušnjić). Odgajatelj nudi kritičnost i kreativnost, a manipulator prilagođavanje i imitaciju (medijskih idola). Odgajatelj mladima nudi projekciju da sami kreiraju svoj život, a manipulator (im) kaže: »Sve prepusti meni!« Središnja je ideja manipulatora rušenje svakoga oblika razumnosti u ime neposrednosti i trenutačne ugode, a banalnost, trivijalnost i gubitak osobnosti uzdižu na rang vrline. Odgajatelj mladima kaže da ne živimo u svijetu radi sebe, uzbuđenja i zabave, nego kako upornošću dostižemo samoafirmaciju, te da je najveća radost u davanju a ne u uzimanju. Manipulator zagovara poimanje slobode bez odgovornosti. Odgajatelj kaže da nema slobode bez žrtvovanja za druge. Manipulator kaže mladima da trebaju odbaciti sve autoritete kritikom svega postojećega. On se vješto poigrava podsvjesnim kod djece i potiče njihovu egocentričnost. Umjesto »žive riječi« manipulator djeci najnižega uzrasta daje u ruku računalo, televizor ili mobitel. Od 2008. pokrenuo sam sa suradnicima projekt Deset dana bez ekrana za četiri osnovne škole u Zadru. Prije samoga projekta apstinencije od triju ekrana za djecu i njihove roditelje imali smo pilot istraživanje. Rezultati toga istraživanja, na uzorku učenika sedmih i osmih razreda triju osnovnih škola, pokazuju da gotovo jedanaest posto učenika sjedi dnevno više od pet sati ispred računala, jedna četvrtina je više od sat i pol uz mobitel, a dvanaest posto je više od pet sati ispred televizora. Nakon tri godine smo (2011.) anketom obuhvatili 1122 učenika od petoga do osmoga razreda iz jedanaest osnovnih škola diljem Hrvatske. U tim su školama roditelji i djeca sudjelovali u projektu Deset dana bez ekrana. Rezultati toga, drugog opsežnog istraživanja (koje navodimo u zadnjem poglavlju ove knjige) pokazuju druge zanimljive spoznaje... Najveći postotak djece ne razgovora s roditeljima o sadržajima koji se nude u medijima. Stariji učenici značajno više vremena provode na internetu nego mlađi. Mlađi se učenici sami upoznaju s internetskim sadržajima. Stariji ispitanici znatno češće izjavljuju da ne mogu bez mobitela. Djeca koja na televiziji ne vide ono što drugi vide ili koja ne surfaju po stranicama po kojima surfaju drugi, imaju osjećaj da su percipirana kao manje vrijedna. Djeca negativnima ocjenjuju načine kako mediji prezentiraju njihove potrebe i probleme. Međutim, kada se od njih tražila (samo)procjena vlastite izloženosti manipulacijama u medijima, spremnosti i znanja da se suprotstave takvim zloporabama, onda su pokazala naivnost. Većina ih smatra da upravo oni nisu izloženi manipulacijama te da ih znaju izbjeći, navodeći kako ne znaju točno kako ih prepoznati. Izrazita ili pretežna percepcija medijske stvarnosti kao negativne i manipulacijske u svojevrsnom je raskoraku s pretežno zadovoljnim i (samouvjerenim) dječjim stavovima o vlastitoj »imunosti« na medijske trendove ili zloporabe dječjih prava. Evaluacija rezultata projekta Deset dana bez ekrana pokazala je poboljšanje komunikacije među učenicima te između roditelja i djece, kao i pomake u kvalitetnijem osmišljavanju slobodnoga vremena. U posljednjem, 15 poglavlju knjige se nalaze konkretna uputstva za provedbu projekta Deset dana bez ekrana. U ovoj će knjizi biti analizirani slijedeći ključni pojmovi: medijska kultura, odgoj za medije, medijska socijalizacija, medijska pismenost, odgoj za kritičko mišljenje, ovisnost o medijima, organizacija slobodnovremenskih aktivnosti i medijske kompetencije. U knjizi se u petnaest poglavlja detaljno analiziraju primjeri medijskih manipulacija, prikazuju rezultati istraživanja o sve izraženijoj ovisnosti djece i mladih o medijima, kršenju dječjih prava u medijima te daju upute kako provoditi (nacionalno prepoznatljiv) projekt Deset dana bez ekrana. Knjiga je osobito korisna pri implementaciji Nacionalnoga okvirnog kurikuluma u programima prevencije (medijskoga) nasilja i ovisnosti (o trima ekranima). U knjizi su navedeni ogledni primjeri za petnaest medijskih radionica, kao poticaj za provedbu u osnovnim i srednjim školama. Namijenjena je odgajateljima, učiteljima, nastavnicima, profesorima, knjižničarima, stručno-pedagoškoj službi u školama, učenicima i roditeljima te studentima društveno-humanističkih usmjerenja. Gotovo u svim poglavljima ove knjige s različitim argumentima autori detaljno obrazlažu zašto nam treba uvesti Odgoj za medije na svim razinama odgojnoobrazovnog sustava. Brojni moje kolege - uz autore ove monografije - dr. Igor Kanižaj, dr. Božidar Skoko, dr. Sead Alić, dr. Danijel Labaš, dr. Đorđe Obradović, dr. Stjepan Malović, dr. Ivana Kokić Batarelo i drugi već dulje vrijeme predlažu da se uvede kolegij Odgoj za medije i/ili Medijska kultura od pučke škole do sveučilišta. Sve su to dodatni razlozi zašto su nam potrebni (izborni predmet) Odgoj za medije u školama, programi stjecanja medijskih kompetencija za roditelje, djecu i nastavnike, te zašto je potrebno projekt Deset dana bez ekrana uključiti u što veći broj škola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Miliša, Zlatko (gl.odgovorni urednik) ; Ostali zasutpljeni autori: Mirela Tolić, Nenad Vertovšek, Bruno Ćurko, Valentina Grbić, Ana Željeznak, Marija Šaravanja, Matija Grgat, Maja Ključe Korica, Ines Novak, Višnja Perin, Ivana Drobac, Morana Rogić.



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Zlatko Miliša (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Miliša, Zlatko
Tamna strana ekrana, Varaždin ; Zadar: TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ, 2012 (monografija)
Miliša, Z. (2012) Tamna strana ekrana. Varaždin ; Zadar, TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ.
@book{book, author = {Mili\v{s}a, Z.}, year = {2012}, pages = {309}, keywords = {innovative media, media manipulation, media education, culture, school curriculum}, isbn = {9789533330013}, title = {The dark side of the screen}, keyword = {innovative media, media manipulation, media education, culture, school curriculum}, publisher = {TIVA Tiskara ; Udruga CINAZ}, publisherplace = {Vara\v{z}din ; Zadar} }