hrvatski

Govorne pogreške

U procesu govorne proizvodnje govornik kao obavijesni procesor proizvodi obavijesti, jezično ih oblikuje i artikulacijski materijalizira u govornom zvuku upućenom slušatelju. Budući da govornik nije idealan i nepogrešiv stroj u tom složenom procesu preoblikovanja obavijesti događaju se pogreške. Govorne se pogreške sakupljaju i analiziraju već dulje od stotinjak godina s različitom svrhom. Putem govornih pogrešaka pokušavalo se otkriti podsvjesne mehanizme kognitivnih i emocionalnih stanja govornika (Meringer i Mayer 1895, Freud 1901). U području lingvističkih istraživanja govorne pogreške bile su put da se otkriju skrivene karakteristike mentalne reprezentacije jezičnih kategorija i procesa govorne proizvodnje. Na temelju analize govornih pogrešaka izgrađene su teorije i modeli govorne proizvodnje (Fromkin 1973, Garrett 1975, 1993, Levelt 1994, Dell 1986). Rezultati su dobiveni analizom kompjutoriziranih korpusa govornih pogrešaka uglavnom za odrasle govornike engleskoga, njemačkog i nizozemskog jezika. Uz stanoviti zastoj u tim istraživanjima krajem prošlog stoljeća ona se ipak šire na druge jezike (Wells-Jensen, 1999), druge dobne skupine (Jaeger (2005), afazične govornike (Stemberger 1984, Rapp i Goldrick, 2000) i govornike drugog jezika u različitim stadijima njegovog učenja (Awuku 2003). Uz pregled glavnih pitanja i rezultata u istraživanju govornih pogrešaka u ovom se radu opisuje i korpus govornih pogrešaka sakupljen u okviru projekta Proizvodnja i percepcija govora na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

govorne pogreške

nije evidentirano