hrvatski

Ekološko voćarstvo-prednosti i nedostaci

Ekološka proizvodnja voća je u zemljama Europske zajednice vrlo popularna i tražena. Ne samo da daje vrijedan doprinos zaštiti okoliša nego osigurava i radna mjesta u ruralnim zajednicama. Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama u kojima ekološka proizvodnja još nije dovoljno razvijena te je u 2009. g. bilo registrirano svega 1264 ha voćnjaka. Veliku prednost i potencijal za razvoj ekološkog voćarstva u Hrvatskoj čine ekološki proizvođači, mladi educirani ljudi, i sve veći broj osviještenih potrošača kojima je bitna kakvoća proizvoda. Stoga je cilj povećati udio površina pod ekološkom poljoprivredom, odnosno u voćarstvu. Ograničavajući čimbenici su dugogodišnji trend depopulacije i starenja sela kao i neadekvatna znanja o takvom vidu proizvodnje. Tržište nije organizirano i kontrolirano te ne postoje otkupne stanice i burze čemu je posljedica loš plasman i zloupotreba naziva „eko” ili „bio” od strane trgovaca. Jedan od ciljeva reforme zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP) iz 2003. g. bila je promocija ekološka poljoprivrede koja stvara kvalitetni proizvod, a čija proizvodnja ne šteti okolišu. Europska komisija u “Europskom akcijskom planu za ekološku poljoprivredu i proizvodnju hrane” preporučuje državama članicama maksimalnu potporu ekološkoj poljoprivredi kroz investicijske potpore osobito kod deficitarnih proizvoda (voće i povrće), pomoći u distribuciji i marketingu, potpori u savjetodavnim službama ; kao i pružanje obuke i obrazovanja ekološkim proizvođačima.

ekološka proizvodnja; potencijal; razvoj

nije evidentirano