hrvatski

Utjecaj naoblake na vrijednosti prizemnog UV indeksa

Rad se bavi analizom utjecaja naoblake na prizemni UV indeks. U radu su analizirani mjereni podaci za eritemalno aktivno UV zračenje, podaci za naoblaku te podaci za UV indeks potpuno vedroga neba TEMIS projekta za Zagreb u periodu od 2003. do 2009. godine. U prvom djelu rada iznijete su karakteristike UV zračenja. Navedeni su i opisani elementi koji najznačajnije utječu na iznos UV zračenja pri tlu, kao što su naoblaka, ozon i Sunčev zenitni kut. U nastavku rada opisana su mjerenja i opažanja te mjerne postaje na kojima su ista obavljena i njihov međusobni položaj. UV zračenje je mjereno pomoću dva senzora „Kipp & Zonen“ model UV-S-E-T (Scintec) i „SOLAR LIGHT CO.“ model 501 UV-Biometer verzije 3 (SL501). U analizi su upotrijebljeni podaci sa SL501. U slučaju nepostojanja podatka sa SL501 senzora korišteni su podaci sa Scintec-a uz korištenje regresijskog modela koji povezuje mjerenja Scintec i SL501 senzora za četiri klimatološka godišnja doba. Obrada podataka je pokazala signifikantnu antikorelacijsku vezu (p=0, 05) između ukupne naoblake i prizemnog UV indeksa. Grafički prikaz omjera UVI(TEMIS)/UVI grupiranog po desetinama naoblake u boxplot formi pokazuje značajnije smanjenje UV indeksa za naoblaku veću od 7/10. Između niske i srednje naoblake, pokrivenosti od 7/10 do 10/10, i prizemnog UV indeksa utvrđena je signifikantna antikorelacijska veza. Omjer UVI(TEMIS)/UVI za naoblaku od 7/10 do 9/10 pokazuje najsnažnije gušenje UV-a niskom naoblakom dok je kod srednje nešto slabije. Za naoblaku 10/10 gušenja su podjednaka za nisku i srednju naoblaku. Zbog malog broja dana sa visokom naoblakom većom od 7/10 nije se mogao donijeti neki konkretan zaključak.

ultraljubičasto zračenje (UV); eritemalno UV zračenje; naoblaka; UV indeks; UV indeks potpuno vedroga vremena

nije evidentirano