Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 572297

Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja


Faletar Tanacković, Sanjica; Aparac-Jelušić, Tatjana
Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja // Libellarium, 3 (2010), 2; 183-206 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni znanstveni rad, znanstveni)


Naslov
Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja
(Outsets for studying interrelations between heritage institutions in the 20th century: initial theoretical considerations)

Autori
Faletar Tanacković, Sanjica ; Aparac-Jelušić, Tatjana

Izvornik
Libellarium (1846-8527) 3 (2010), 2; 183-206

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
Arhivi; knjižnice; muzeji; baštinske ustanove; sličnosti baštinskih ustanova; razlike baštinskih ustanova; približavanje baštinskih ustanova; 20. st.
(Archives; libraries; museums; cultural heritage institutions; similarities; differences; convergence; 20th century)

Sažetak
Baštinske ustanove i djelatnosti razvijale su se tijekom vremena u različitim, ali ne i dijametralno suprotnim smjerovima. Prepoznavši njihovu usmjerenost prema zajedničkom cilju osiguravanja trajne pohrane i što bolje dostupnosti i uporabe baštine, a u svrhu iznalaženja potencijalnih modela i smjernica za njihovo usklađeno djelovanje, brojni su teoretičari i praktičari iz područja arhivistike, knjižničarstva, muzeologije i šireg polja informacijskih znanosti tijekom vremena proučavali međuodnose arhiva, knjižnica i muzeja te ispitivali njihove sličnosti i razlike nastojeći protumačiti temeljna načela i obilježja njihova djelovanja. U 20. stoljeću o toj se problematici počinje pisati još 1930-ih. Autori su tih radova najčešće knjižničari i arhivisti, potaknuti praktičnim okolnostima vlastita djelovanja i profesionalnim okruženjima. Na temelju analize i pregleda dostupne literature u ovome se radu podastiru i komentiraju mišljenja autora čije je djelovanje obilježilo razdoblje do 1980-ih. Ti su autori u pravilu dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država i bavili su se sličnostima i razlikama između arhiva i knjižnica odnosno arhivske i knjižnične djelatnosti. Njihovim se raspravama od 1960-ih pridružuju i muzejski stručnjaci unoseći u rasprave specifična obilježja muzeja i muzejske djelatnosti. Kako bi se pridonijelo razumijevanju međusobnih odnosa i evidentnog približavanja tih triju baštinskih ustanova i djelatnosti, što rezultira njihovim međusobnim uvažavanjem, a u pojedinim slučajevima i konkretnom suradnjom u suvremenom umreženom društvu, u ovom će se radu pokušati prikazati razvoj teorijsko-metodološke misli o tom fenomenu te predstaviti i analizirati gledišta značajnijih autora koji su se bavili navedenom problematikom od prvih poznatih radova na tu temu do posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0122027

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek,
Sveučilište u Zadru