hrvatski

Oplemenjivanje pšenice potpomognuto proizvodnjom di-haploida

Tradicionalni (klasični) oplemenjivački proces traje dugi niz godina i oplemenjivači moraju stvoriti velik broj biljaka u određenim uvjetima. Takvim načinom stvaranje kultivara pšenice (Triticum aestivum L.) može potrajati i do četrnaest godina. Taj proces bi se mogao ubrzati korištenjem novijih tehnika, metoda i tehnologija. Jedna od njih je i proizvodnja di-haploida, koja omogućuje da se brže postigne homozigotnost, te na taj način skrati vrijeme potrebno za dobivanje kultivara. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi mogućnosti razvoja di-haploida na Poljoprivrednom institutu Osijek, u preliminarnim pokusima sustavom križanja kukuruz (Zea mays L.)-pšenica. U veljači 2011. u klima komore postavljeni su klijanci 100 biljaka sorti i linija ozime pšenice, gdje su trebale proći jarovizaciju na +4 ˚C u trajanju od 4-6 tjedana, nakon čega su biljke prenešene u plastenik. U vrijeme klasanja izvršena je standardna metoda emaskulacije pšenice, nakon čega je uslijedilo oprašivanje polenom kukuruza, koji bi potakao stvaranje embrija, ali ne i endosperma. Zbog nepovoljnih uvjeta u plasteniku (temperatura viša od 35˚C), većina klasova postajala je sterilna. U povoljnim uvjetima razvoja, embriji bi se nakon par dana trebali pažljivo vaditi pod lupom i uzgajati na hranidbenim podlogama (Murashige and Skoog, 1962.), do razvitka listova, kada se koristi kolhicin za podvustručenje broja kromosoma. Prema mogućnostima koje postoje na Poljoprivrednom institutu Osijek, di-haploidi bi se mogli razvijati, pri čemu bi uspjeh bio bolji reguliranjem temperature i vlage u vrijeme oplodnje. Di-haploidima bi se omogućila brža proizvodnja kultivara.

pšenica; di-haploidi

nije evidentirano