hrvatski

Stavovi prema nekim aspektima održivog razvoja: spolne razlike kod riječkih studenata

Teorijska osnova za promišljanje uloge studenata u upravljanju prirodnim i društvenim resursima proizlazi iz njihovog položaja budućih vođa društva i odgajatelja budućih generacija, pa time i nositelja odgovornosti za održivi razvoj (Cifrić, 2007). Cilj istraživanja je utvrditi koje stavove prema nekim aspektima održivog razvoja riječki studenti zastupaju u najvećoj a koje u najmanjoj mjeri. Također smo željeli utvrditi postoje li razlike među spolovima u tim stavovima. Prema dobivenim rezultatima, riječki studenti (N=299) s Tehničkog fakulteta, mladići (60%) i s Učiteljskog fakulteta, djevojke (40%) iskazuju visoku razinu odgovornosti za svoj okoliš kao i motiviranosti za ulaganje novih znanja za održivi razvoj. Dalje, vezano uz spolne razlike, dobivena je statistički značajna funkcija eksponencijalnog rasta koja opisuje nekritično optimističan pristup razvoju ekoloških i demografskih potencijala. Dok mladići imaju pozitivne stavove prema istom, djevojke imaju negativne stavove. Otvaraju se nova pitanja odgoja budućih nostitelja odgovornosti za život i okoliš na Zemlji, kao i uloge spola u donošenju ključnih odluka za održivi razvoj. Usljed metodološke ograničenosti malim brojem ispitanika u uzorku, sugeriramo obuhvatnija istraživanja.

ekološka etika; odgovornost; održivi razvoj; spolne razlike; studenti

Basic for theoretic approach in reconsidering students role in controlling natural and social resources goes back to their position as future society leaders and pre-school and school teachers and therefore responsibility carriers for sustainable development. Main goal of this research is determining which attitudes towards some sustainable development aspects students from University of Rijeka supports to the maximum and minimum extent possible. In addition, we tried to establish possible differences in that attitudes among sexes. According results all of 299 students, male students from Faculty of Engineering, University of Rijeka (60%) and female students form Faculty of scholastic studies, University of Rijeka (40%), demonstrate high level of responsibility for environment and are highly motivated for broadening their knowledge for sustainable development. Furthermore, regarding sex differences, statistically important exponential function of growth is obtained. It describes non-critical and optimistic approach to ecological and demographic development. Male students have positive attitude towards mentioned, while female students have negative attitude. New questions arise rega