hrvatski

Barokno kiparstvo

Franjevačke crkve danas nude bogatu i raznoliku paletu barokne skulpture koja je tijekom 17. i 18. stoljeća nastajala pod različitim utjecajima, ali uvijek unutar trendova alpskog i subalpskog baroka. Franjevački doprinos baroknoj skulpturi sjeverozapadne Hrvatske je specifična ikonografija franjevačkih svetica i svetaca. Ujedno, tu je i bogata produkcija franjevačkih radionica, njihovih umjetnika i zanatlija, koji su živjeli i radili kao braća laici u samostanima provincija. Franjevački su se kipari zavjetovali po završetku školovanja i izučavanju zanata. U stilskom pogledu, oni su u Hrvatsku donjeli trendove popularne u zemlji iz koje su prispjeli, bilo da je riječ o rodnome kraju ili mjestu školovanja, a to su nejčešće bile austrijske provincije i Južna Njemačka. Kada su franjevcima uzmanjkali vlastiti kiparski potencijali, obraćali su se umjetničkim središtima sjeverne Hrvatske, ili susjednim zemljama, ovisno o financijskim mogućnostima. Upravo stoga franjevačke crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava heterogenost barokne skulpture, kako po pitanju provenijencije, tako i po pitanju kvalitete.

Barok; kiparstvo; Hrvatska; franjevci; provincija sv. Ćirila i Metoda

ISBN 953-6776-11-1 Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 12. siječnja - 23. travnja 2000.