hrvatski

Coin hoards from Croatia. XVII. The Križovljan (Varaždin) hoard of Celtic tetradrachms.Sažetak: Skupni nalazi novca iz Hrvatske. XVII. Skupni nalaz keltskih tetradrahmi iz Križovljana

SKUPNI NALAZI NOVCA IZ HRVATSKE XVII. SKUPNI NALAZ KELTSKIH TETRADRAHMI IZ KRIŽOVLJANA (VARAŽDINA) IZ 1843. GOD. UVOD Godine 1843, na položaju Škarje nedaleko Križovljana Radovečkog, približno 17 kilometara sjeverozapadno od Varaždina, uz staru cestu Varaždin – Ptuj (gš.: 46°22´, gd.: 16°07´ ; sl. 1-2) iskopano je blago koje se sastojalo od 102 keltske tetradrahme (MIRNIK 1981: 44, 65). K. Pink, M. Šimek, kao i neki drugi autori, pišu da je u stvari otkriveno 109 srebrnika (PINK 1937: 48 ; ŠIMEK 1990: 38, 90). Ta se ostava često spominje u numizmatičkoj literaturi. Umjesto da ostava, kao uostalom i tip keltskog novca, dobiju ime po Križovljanu, dobili su naziv prema Varaždinu (njem. Warasdin ; PINK 1937: 43, 45, 48-49, 68, 69, Pl. 1 ; KLEMENC – SARIA 1936: 72 ; KOS 1977: 35). Takav je bio i slučaj s dva druga skupna nalaza i tipa keltskog novca hrvatske grupe. Samoborski skupni nalaz iz 1922. god. nije pronađen u Samoboru, već u šumi Jama ispod ruševina srednjovjekovnog Okić-grada, a đurđevački skupni nalaz nije iskopan 1887. god. u Đurđevcu, nego na brdu Kostanj u blizini Šemovca (sl. 3). Ipak, u središnjem arhivu obitelji Habsburg (Haus-, Hof- und Staatsarchiv), kojeg je preustrojila u Beču 1749. god. Marija Terezija, čuvaju se dva dokumenta u fondu Oberstkammeramt B, Rnr. 374 iz 1844. god., iz kojih je razvidno da su u okolici Varaždina nađena 102 komada srebrnika. Od tih je deset primjeraka predano numizmatičkom kabinetu (Münzkabinett) današnjeg Povijesnoumjetničkog muzeja (Kunsthistorisches Museum) u Beču, 20 primjeraka je darovano Ugarskoj dvorskoj komori (Hofkammer) da ih ona prosljedi znanstvenim ustanovama u Ugarskoj i Hrvatskoj. Daljnja 22 novca prodana su na dražbi, a preustalih 50 tetradrahmi je prema zakonskim propisima toga vremena rastopljeno: 2064 «… hat die k. ungarische Hofkaemmer hundert zwei stück auf dem Varasdiner staedtischen Terrain gefundene und durch das Pester k. k. Gold- und Silbereinlössamt im Ganzen auf 92 f 15 xr geschaetze Münzen anher vorgelegt.» 2129 «… aus 102 St celtischen Silbermünzen bestehenden Funde, welcher auf dem Varasdiner staedtischen terrain gemacht wurde, behaelt das k. k. Münzkabinet 10 Stücke, wofür der Ersatz c. p. a. mit 12 f beiliegt 20 Stücke erhaelt die kön. Ung. Hofkammer zu Ofen zur beliebigen für die Wissenschaft erspriensslichen Vertheilung so seltener u. merkwürdiger Reste des Altertums an die gelehrten Institute u Lehranstalten Ungarns u. Croatiens. 22 Stücke sind zu Lizitieren, der Rest zu 50 Stück zum Einschmelzen bestimmt.« Danas se u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva 16 primjeraka tetradrahmi, 9 ih je u Numizmatičkom kabinetu bečkog Kunsthistorisches Museum, a 10 novaca je u Numizmatičkom kabinetu Mađarskog nacionalnog muzeja (Magyar Nemzeti Múzeum) u Budimpešti. Tako smo mogli dokumentirati sveukupno 35 srebrnika iz te ostave (34, 3 % izvornog sastava). Zagrebačke primjerke tetdradrahmi uključio je Šime Ljubić u svoj katalog Numizmatičke zbirke (LJUBIĆ 1890: 40-42, 3-16, P. 2, 3), no njihove težine se razlikuju od današnjih izmjera te se ne mogu identificirati sa sigurnošću. Jednu od tih tetradrahmi (sl. 4) Ljubić je uklopio i na tablu skupa s drugim keltskim novcem Zagrebačke zbirke (sl. 6), a sačuvan je i kliše te table (sl. 5, 7). Po svom dolasku u zagrebački Narodni muzej, odnosno njegov Arheološki odjel, Josip Brunšmid je započeo ispunjavati nove inventarne knjige i kartoteke, pa su tetradrahme tipova Varaždin A i B dobile inventarne brojeve 898-916 i 5771 u inventaru grčkog novca. (sl. 8). Tetradrahme iz ostave u Križovljanu danas se nalaze u stalnom postavu Numizmatičkog (DUKAT – MIRNIK 2004: 60-61 ; 2008: 60-61) te pretpovijesnog odjela, a dva su primjerka (Varaždin A, B) bila također izložena u okviru izložbe «Dreitausend Jahre Vorgeschichte. Meisterwerke der Metallzeit im kontinentalen Kroatien» (3000 godina pretpovijesti. Remek-djela metalnog doba u kontinentalnoj Hrvatskoj) u Keltskome muzeju (Keltenmuseum) u Hochdorfu (Njemačka) 2008-2009 (MIRNIK 2008: 120, 190, nos. 121-122). Pojedinačnih primjeraka keltskog novca varaždinskog tipa mora da se nalazilo u raznim europskim numizmatičkim kabinetima i prije i poslije otkrića u Križovljanu. Tako je npr. bilo takvih tetradrahmi Joanneumu u Grazu (PICHLER 1865: 149, 19, T.III, 19), Cabinet des Médailles u Parizu (MURET – CHABOUILLET 1889: 235, 9912 ; DE LA TOUR 1892: Pl. LI, 9912), u Švicarskom zemaljskom muzeju (Schweizerisches Landesmuseum) u Zürichu (CASTELIN 1976: 118, 1174-1186 ; 198, 1174-1186), također i u zbirci grofa Miklósa Desseffyja (1910: 11, Pl. III, 82) i princa Ernsta Windisch-Grätza (FIALA 1900: (203, 2841-2843, Pl. III, 2841) collections. I u zagrebačkom Arheološkome muzeju postoje dva primjerka tipa Varaždin B koji nisu nađeni u ostavi iz Križovljana: br. 898 (nađen u Sisku, otkupljen skupa sa zbirkom Franje Diericha 1864. god.), 909 (iz Križevaca, iz zbirke Augusta Šenoe kupljene 1898. god.), 915 (s područja nekadašnje Ogulinske pukovnije, kupljen od trgovca Franje Ritza iz Vaganca 1870. god.). Varaždinski tip keltskog novca često je obrađivao u numizmatičkoj literaturi, počam od Karla Pinka (1937: T I, 1 ; 1939: 139, 154 ; 155, T. XXVII, 552 ; 1950: Pl. VII, 105) i Roberta Göbla (1973: T. 10-21). SASTAV OSTAVE Na temelju svega 34 % izvornog skupnog nalaza, od kojeg je već, kako se čini, 50 % službeno pretopljeno 1844. god., možemo ustvrditi da su zastupljene najranije tetradrahme tzv. tauriščanske skupine. Skupni nalaz sastojao se od tetradrahmi tipa Varaždin A, Varaždin B kao i «očnog» (Augentyp-Stamm) tipa.

the Celts; tetradrachms; Varaždin Type; Škarje; Križovljan

nije evidentirano

engleski

Coin hoards from Croatia. XVII. The Križovljan (Varaždin) hoard of Celtic tetradrachms

SKUPNI NALAZI NOVCA IZ HRVATSKE XVII. SKUPNI NALAZ KELTSKIH TETRADRAHMI IZ KRIŽOVLJANA (VARAŽDINA) IZ 1843. GOD. UVOD Godine 1843, na položaju Škarje nedaleko Križovljana Radovečkog, približno 17 kilometara sjeverozapadno od Varaždina, uz staru cestu Varaždin – Ptuj (gš.: 46°22´, gd.: 16°07´ ; sl. 1-2) iskopano je blago koje se sastojalo od 102 keltske tetradrahme (MIRNIK 1981: 44, 65). K. Pink, M. Šimek, kao i neki drugi autori, pišu da je u stvari otkriveno 109 srebrnika (PINK 1937: 48 ; ŠIMEK 1990: 38, 90). Ta se ostava često spominje u numizmatičkoj literaturi. Umjesto da ostava, kao uostalom i tip keltskog novca, dobiju ime po Križovljanu, dobili su naziv prema Varaždinu (njem. Warasdin ; PINK 1937: 43, 45, 48-49, 68, 69, Pl. 1 ; KLEMENC – SARIA 1936: 72 ; KOS 1977: 35). Takav je bio i slučaj s dva druga skupna nalaza i tipa keltskog novca hrvatske grupe. Samoborski skupni nalaz iz 1922. god. nije pronađen u Samoboru, već u šumi Jama ispod ruševina srednjovjekovnog Okić-grada, a đurđevački skupni nalaz nije iskopan 1887. god. u Đurđevcu, nego na brdu Kostanj u blizini Šemovca (sl. 3). Ipak, u središnjem arhivu obitelji Habsburg (Haus-, Hof- und Staatsarchiv), kojeg je preustrojila u Beču 1749. god. Marija Terezija, čuvaju se dva dokumenta u fondu Oberstkammeramt B, Rnr. 374 iz 1844. god., iz kojih je razvidno da su u okolici Varaždina nađena 102 komada srebrnika. Od tih je deset primjeraka predano numizmatičkom kabinetu (Münzkabinett) današnjeg Povijesnoumjetničkog muzeja (Kunsthistorisches Museum) u Beču, 20 primjeraka je darovano Ugarskoj dvorskoj komori (Hofkammer) da ih ona prosljedi znanstvenim ustanovama u Ugarskoj i Hrvatskoj. Daljnja 22 novca prodana su na dražbi, a preustalih 50 tetradrahmi je prema zakonskim propisima toga vremena rastopljeno: 2064 «… hat die k. ungarische Hofkaemmer hundert zwei stück auf dem Varasdiner staedtischen Terrain gefundene und durch das Pester k. k. Gold- und Silbereinlössamt im Ganzen auf 92 f 15 xr geschaetze Münzen anher vorgelegt.» 2129 «… aus 102 St celtischen Silbermünzen bestehenden Funde, welcher auf dem Varasdiner staedtischen terrain gemacht wurde, behaelt das k. k. Münzkabinet 10 Stücke, wofür der Ersatz c. p. a. mit 12 f beiliegt 20 Stücke erhaelt die kön. Ung. Hofkammer zu Ofen zur beliebigen für die Wissenschaft erspriensslichen Vertheilung so seltener u. merkwürdiger Reste des Altertums an die gelehrten Institute u Lehranstalten Ungarns u. Croatiens. 22 Stücke sind zu Lizitieren, der Rest zu 50 Stück zum Einschmelzen bestimmt.« Danas se u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva 16 primjeraka tetradrahmi, 9 ih je u Numizmatičkom kabinetu bečkog Kunsthistorisches Museum, a 10 novaca je u Numizmatičkom kabinetu Mađarskog nacionalnog muzeja (Magyar Nemzeti Múzeum) u Budimpešti. Tako smo mogli dokumentirati sveukupno 35 srebrnika iz te ostave (34, 3 % izvornog sastava). Zagrebačke primjerke tetdradrahmi uključio je Šime Ljubić u svoj katalog Numizmatičke zbirke (LJUBIĆ 1890: 40-42, 3-16, P. 2, 3), no njihove težine se razlikuju od današnjih izmjera te se ne mogu identificirati sa sigurnošću. Jednu od tih tetradrahmi (sl. 4) Ljubić je uklopio i na tablu skupa s drugim keltskim novcem Zagrebačke zbirke (sl. 6), a sačuvan je i kliše te table (sl. 5, 7). Po svom dolasku u zagrebački Narodni muzej, odnosno njegov Arheološki odjel, Josip Brunšmid je započeo ispunjavati nove inventarne knjige i kartoteke, pa su tetradrahme tipova Varaždin A i B dobile inventarne brojeve 898-916 i 5771 u inventaru grčkog novca. (sl. 8). Tetradrahme iz ostave u Križovljanu danas se nalaze u stalnom postavu Numizmatičkog (DUKAT – MIRNIK 2004: 60-61 ; 2008: 60-61) te pretpovijesnog odjela, a dva su primjerka (Varaždin A, B) bila također izložena u okviru izložbe «Dreitausend Jahre Vorgeschichte. Meisterwerke der Metallzeit im kontinentalen Kroatien» (3000 godina pretpovijesti. Remek-djela metalnog doba u kontinentalnoj Hrvatskoj) u Keltskome muzeju (Keltenmuseum) u Hochdorfu (Njemačka) 2008-2009 (MIRNIK 2008: 120, 190, nos. 121-122). Pojedinačnih primjeraka keltskog novca varaždinskog tipa mora da se nalazilo u raznim europskim numizmatičkim kabinetima i prije i poslije otkrića u Križovljanu. Tako je npr. bilo takvih tetradrahmi Joanneumu u Grazu (PICHLER 1865: 149, 19, T.III, 19), Cabinet des Médailles u Parizu (MURET – CHABOUILLET 1889: 235, 9912 ; DE LA TOUR 1892: Pl. LI, 9912), u Švicarskom zemaljskom muzeju (Schweizerisches Landesmuseum) u Zürichu (CASTELIN 1976: 118, 1174-1186 ; 198, 1174-1186), također i u zbirci grofa Miklósa Desseffyja (1910: 11, Pl. III, 82) i princa Ernsta Windisch-Grätza (FIALA 1900: (203, 2841-2843, Pl. III, 2841) collections. I u zagrebačkom Arheološkome muzeju postoje dva primjerka tipa Varaždin B koji nisu nađeni u ostavi iz Križovljana: br. 898 (nađen u Sisku, otkupljen skupa sa zbirkom Franje Diericha 1864. god.), 909 (iz Križevaca, iz zbirke Augusta Šenoe kupljene 1898. god.), 915 (s područja nekadašnje Ogulinske pukovnije, kupljen od trgovca Franje Ritza iz Vaganca 1870. god.). Varaždinski tip keltskog novca često je obrađivao u numizmatičkoj literaturi, počam od Karla Pinka (1937: T I, 1 ; 1939: 139, 154 ; 155, T. XXVII, 552 ; 1950: Pl. VII, 105) i Roberta Göbla (1973: T. 10-21). SASTAV OSTAVE Na temelju svega 34 % izvornog skupnog nalaza, od kojeg je već, kako se čini, 50 % službeno pretopljeno 1844. god., možemo ustvrditi da su zastupljene najranije tetradrahme tzv. tauriščanske skupine. Skupni nalaz sastojao se od tetradrahmi tipa Varaždin A, Varaždin B kao i «očnog» (Augentyp-Stamm) tipa.

the Celts; tetradrachms; Varaždin Type; Škarje; Križovljan

nije evidentirano