Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 571168

Djelovanje Zagrebačkog kaptola i njegovi kanonici u 14. stoljeću


Jerković, Marko
Djelovanje Zagrebačkog kaptola i njegovi kanonici u 14. stoljeću 2011., doktorska disertacija, Hrvatski studiji, Zagreb


Naslov
Djelovanje Zagrebačkog kaptola i njegovi kanonici u 14. stoljeću
(The Zagreb Chapter – Its Activities and Canons in the 14th Century)

Autori
Jerković, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12.

Godina
2011

Stranica
591

Mentor
Neralić, Jadranka

Ključne riječi
Srednji vijek; 14. stoljeće; Zagrebački kaptol; kanonici; prebende; Zagrebačka biskupija; prozopografija; ugarsko crkveno uređenje; crkvene nadarbine; Papinska kurija; crkvene karijere; vjerodostojna mjesta (loca credibilia); sinekure; pluralizam; kumulacija nadarbina; vlastelinstva; kraljevski dvor
(The Middle Ages; the 14th Century; the Chapter of Zagreb; Canons; Prebends; Diocese of Zagreb; Prosopography; Hungarian Ecclesiastical System; Ecclesiastical Benefices; Papal Curia; Ecclesiastical Careers; Places of Authentication (loca credibilia); Sinecures; Pluralism; Accumulation of Benefices; Manors; Royal Court)

Sažetak
Djelovanje Zagrebačkog kaptola u 14. je stoljeću bilo vrlo raznoliko i kompleksno. Ova je crkvena institucija bila zadužena za pastoralnu skrb i jurisdikcijsko-administrativnu upravu na području čitave Zagrebačke biskupije s jedne strane, dok je s druge strane bila uklopljena u širi pravni sustav Ugarsko-hrvatskog kraljevstva čime je izravno utjecala na kreiranje civilizacijskih obrazaca slavonskih društvenih zajednica. Sukladno suvremenim tendencijama u zapadnoeuropskoj historiografiji ova studija problematizira djelovanje katedralnog kaptola Zagrebačke biskupije u 14. stoljeću prvenstveno prozopografskom metodom, prateći životne putove njegovih pripadnika: kanonika, ali i ostalog svećenstva povezanog uz kaptolske unutarnje, vanjske i administrativne poslove. Zbog toga je za potrebe ove studije prvo načinjen katalog kratkih početnih biografija trista šezdeset četvorice klerika čiji su životni putovi u jednom, kraćem ili dužem vremenskom razdoblju bili povezani uz Zagrebački kaptol. Disertacija problematizira pet skupina istraživačkih pitanja: kako je izgledala unutarnja kaptolska hijerarhija i koje su bile obveze pojedinih članova kaptola ; na koji su način svećenici u 14. stoljeću stjecali zagrebačke kaptolske prebende ; kakav je bio društveni sastav kaptola, odnosno kojeg su obiteljskog i geografskog porijekla bili svećenici okupljeni u kanonički zbor ; na koji su način ambiciozni klerici ostvarivali uspješne crkvene karijere, koliki su bili prihodi kanonika, jesu li kumulirali nadarbine itd. ; na koji je način Zagrebački kaptol u 14. stoljeću djelovao kao vjerodostojno mjesto, koje je vrste isprava izdavao i koja je bila uloga zagrebačkih kanonika u pravnim procedurama. Iz istraživanja proizlazi da je Zagrebački kaptol okupljao isključivo svjetovno svećenstvo te je bio čvrsto uklopljen u ugarsko crkveno uređenje. U kaptolu je postojalo nekoliko kategorija kojima su hijerarhijskim slijedom pripadali njegovi članovi. Najvišu kategoriju u Zagrebačkom kaptolu činili su dostojanstvenici, slijedili su arhiđakoni, jednostavni kanonici, kustos, pomoćno katedralno svećenstvo (uključujući prebendare) i članovi koji su obnašali pomoćne upravne službe. Stjecanje je prebende ovisilo prvenstveno o papi, odnosno njegovom pravu providiranja, a ostala dva načina ulaska u kaptol ostvarivala su se preko biskupskog kolacioniranja i kraljevog prava predstavljanja kandidata. Zagrebački kaptol nije bio društveno zatvorena institucija, nego je u svoje redove okupljao plemiće, osobe porijeklom iz gradskih sredina, ali i kanonike skromnijeg porijekla iz srednjovjekovne Slavonije i općenito s područja ugarskoga crkvenog uređenja, kao i one porijeklom iz drugih europskih crkvenih uređenja. Problematizirajući pitanja kumulacije kanonikata, pluralizma posjedovanja crkvenih nadarbina i nerezidiranja u mjestu obnašanja crkvene službe doznaje se da su oni zagrebački kanonici koji su istovremeno imali kanonička mjesta u više kaptola najveće zanimanje pokazivali za prebende upravo onih kaptola koji su pripadali ugarskome crkvenom uređenju, dok su im izvori dodatne zarade bile nadarbine od župa, oltara i hospitala. Dijelu svećenstva kanonikat je Zagrebačkog kaptola predstavljao tek jednu stepenicu na putu do višeg mjesta u crkvenoj hijerarhiji, onog biskupskog. Put do ostvarenja uspješne crkvene karijere za ambiciozne je svećenike u 14. stoljeću vrlo često značio boravak u Papinskoj kuriji, na dvoru ugarsko-hrvatskih kraljeva, ili pak službu za biskupe ugarskoga crkvenog uređenja. U izgradnji crkvene karijere kanonicima je prednost moglo donijeti i njihovo obrazovanje, pa se dio kanonika odvažio na studijsku avanturu. Djelovanje Zagrebačkog kaptola u svojstvu vjerodostojnog mjesta rezultiralo je pretvaranjem njegove kanoničke zajednice u društvenu skupinu koja je na svakodnevnoj razini aktivno participirala u životu lokalnih zajednica, ali i koja je redovito komunicirala s predstavnicima središnje državne vlasti, učvršćujući se na taj način u društveno-pravni sustav srednjovjekovne Slavonije i Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
226-2263053-3067 - Književnojezični latinizam u franjevačkoj baštini (Pavao Knezović, )

Ustanove
Hrvatski studiji, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Marko Jerković, (304340)