Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Istraživanje kvalitete skrbi za bolesnika u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj korištenjem Indeksa kvalitete konzultacije (CROSBI ID 371385)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Ožvačić Adžić, Zlata Istraživanje kvalitete skrbi za bolesnika u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj korištenjem Indeksa kvalitete konzultacije / Katić, Milica (mentor); Zagreb, Medicinski fakultet u Zagrebu, . 2010

Podaci o odgovornosti

Ožvačić Adžić, Zlata

Katić, Milica

hrvatski

Istraživanje kvalitete skrbi za bolesnika u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj korištenjem Indeksa kvalitete konzultacije

Indeks kvalitete konzultacije (engl. Consultation Quality Index, CQI), instrument temeljen na pokazateljima osposobljenosti bolesnika, duljini konzultacije i poznavanju liječnika, sadrži u sebi potencijal mjerenja kvalitete skrbi na razini pojedinačnog liječnika obiteljske medicine (LOM) ; prema dosadašnjim spoznajama, na indeks kvalitete konzultacije utječu neke značajke bolesnika, liječnika i prakse. Cilj istraživanja bio je ispitati kvalitetu zdravstvene skrbi u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj korištenjem Indeksa kvalitete konzultacije te analizirati povezanost između osposobljenosti bolesnika, odnosno indeksa kvalitete konzultacije, i značajki liječnika, bolesnika i uvjeta rada. Istraživanje je provedeno od listopada 2003. do ožujka 2004. godine na reprezentativnom, stratificiranom uzorku od 350 LOM u Hrvatskoj i prigodnom uzorku bolesnika starijih od 18 godina kod kojih je liječnik u vrijeme istraživanja proveo aktivnu konzultaciju zbog zdravstvenog problema. Liječnik je prikupio podatke od 50 bolesnika tijekom 50 susljednih konzultacija. Upitnikom su prikupljeni podaci o značajkama liječnika (sociodemografska i profesionalna obilježja, zadovoljstvo poslom, prisutnost sindroma izgaranja na poslu (upitnik Maslach Burnout Inventory – Human Services Study, MBI-HSS)) ; značajkama bolesnika (osposobljenost bolesnika (upitnik Patient Enablement Instrument, PEI), duljina konzultacije, sociodemografska obilježja, samoprocjena zdravlja, poznavanje liječnika, korištenje zdravstvene službe, kronične bolesti, procjena kvalitete života te razlog dolaska liječniku) i značajkama prakse. U obradi podataka korišten je statistički program SAS, verzija 8.0.2 (SAS Institute Inc., Carry, NC, USA). Prosječna osposobljenost 5527 bolesnika iznosila je 6, 6 (SD 3, 3, raspon 0-12), prosječna duljina konzultacije 11, 5 minuta (SD 5, 5 min, raspon 1-50 minuta), 67, 8% bolesnika je dobro ili jako dobro poznavalo svog LOM. U modelu logističke regresije nisku osposobljenost bolesnika predviđali su slabije poznavanje LOM (OR = 0, 56, 95% CI, (0, 47 -0, 67)), kraće vrijeme konzultacije (OR = 0, 97, 95% CI, (0, 95 – 0, 98)), starija životna dob bolesnika (OR = 1, 02, 95% CI, (1, 01 – 1, 03)), lošije procijenjena kvaliteta života (OR = 0, 77, 95% CI, (0, 74 – 0, 80)), pogoršanje zdravlja u odnosu na prošlu godinu (OR = 1, 82, 95% CI, (1, 61 – 2, 05)), veći broj kroničnih bolesti (OR = 1, 07, 95% CI, (1, 01 – 1, 13)) te psihološki ili kompleksni razlog dolaska (OR = 1, 87, 95% CI, (1, 12 – 3, 12)) (P<0.05 za svaki). U skupini liječnika koji rade na selu zabilježen je značajno veći udio liječnika s nižom prosječnom osposobljenosti bolesnika (Fisherov test, P=0, 007). Prosječni indeks kvalitete konzultacije 125 liječnika iznosio je 10, 6 (SD 2, 4, raspon 4-16). Svaka pojedinačna komponenta indeksa statistički je značajno korelirala s ukupnim indeksom kvalitete konzultacije: većem indeksu doprinosila je veća osposobljenost bolesnika (ρ = 0, 174, P<0, 0001), veći udio bolesnika koji dobro ili jako dobro poznaju liječnika (ρ =0, 306, P<0, 0001) te dulje vrijeme konzultacije (ρ =0, 380, P<0, 0001). Niski indeks kvalitete konzultacije u modelu logističke regresije predviđali su slabije poznavanje LOM (OR = 0, 73, 95% CI, (0, 68 – 0, 78)), mlađa dob bolesnika (OR = 0, 99, 95% CI, (0, 98 – 0, 99)), lošije procijenjena kvaliteta života (OR = 0, 96, 95% CI, (0, 93 – 0, 99)), lošija procjena zdravlja (OR = 1, 14, 95% CI, (1, 04 – 1, 24)), manji broj kroničnih bolesti (OR = 0, 92, 95% CI, (0, 88 – 0, 95)), veći broj konzultacija s liječnikom obiteljske medicine (OR = 1, 16, 95% CI, (1, 07 – 1, 26)), manji broj konzultacija s liječnikom specijalistom konzultantom (OR = 0, 90, 95% CI, (0, 84 – 0, 97)), psihološki ili kompleksni razlog dolaska liječniku (OR = 1, 55, 95% CI, (1, 47 – 2, 90)) te mlađa dob liječnika (OR = 0, 89, 95% CI, (0, 82 – 0, 98)) (P<0.05 za svaki). Dulje konzultacije bile su povezane s većom emocionalnom iscrpljenosti (2=6, 499 ; P=0, 038), kao i većim osjećajem osobnog postignuća liječnika (2=6, 124 ; P=0, 046). Visoka prosječna osposobljenost bolesnika i visok prosječni indeks kvalitete konzultacije u ovom istraživanju u odnosu na ranija istraživanja u drugim zemljama upućuju na zadovoljavajuću kvalitetu komunikacijske skrbi za bolesnika u OM u Hrvatskoj. Kvaliteta komunikacijske skrbi predstavlja jednu od važnih domena kvalitete skrbi koja se nužno mora promatrati zajedno sa ostalim pokazateljima kvalitete skrbi ; jedino zajedničkom analizom pokazatelja dostupnosti te kvalitete kliničke i komunikacijske skrbi moguće je ostvariti potpuni uvid u kvalitetu skrbi za bolesnika u obiteljskoj medicini. Osposobljenost bolesnika i indeks kvalitete konzultacije pokazali su povezanost s kontinuitetom skrbi u OM, duljinom konzultacije i drugim značajkama bolesnika, liječnika i prakse, potvrđujući kako je u analizi kvalitete skrbi u OM neophodno uzeti u obzir kontekst pružanja skrbi, obilježja bolesnika u skrbi, kao i obilježja liječnika i uvjeta rada.

indeks kvalitete konzultacije; kvaliteta skrbi; obiteljska medicina

nije evidentirano

engleski

Quality assessment in general practice in Croatia using Consultation Quality Index

nije evidentirano

consultation quality index; quality of care; family practice

nije evidentirano

Podaci o izdanju

156

07.06.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita