hrvatski

Čuntić i njegova okolica u 14. stoljeću

U radu se, uz povijest Čuntića, raspravlja o značaju širega područja čuntićke okolice, koja je u sklopu političkih, društveno-povijesnih i gospodarskih procesa i mijena okarakterizirana međusobnim kontaktima i vezama. Iako se prema postojećim malobrojnim dokumentima može utvrditi da Čuntić na području Banovine nije imao ulogu važnijega centralnoga mjesta, njegov mu je povoljni prometni i granični položaj na starome putu prema Pounju omogućio da bude spona, ali i razdjelnica između opatijskih zemalja, biskupskih zemalja oko Hrastovice, sisačkih kaptolskih zemalja, te srednjovjekovne Petrinje i Blinje. Zahvaljujući tome, nalazio se u sferi interesa nekolicine posjednika, te je u nekoliko navrata mijenjao gospodare. Najraniji spomen Čuntića vezan je uz cistercite i Opatiju Topusko, te stoga autorica u prvome dijelu rada obrađuje gospodarsku ulogu same Opatije, ističući pritom i moguću ulogu sekundarne ekonomije u funkcioniranju reda. Pritom utvrđuje važnost čuntićkoga područja za cistercite. Vezano uz to autorica daje i svoj osvrt na izmjenjenu ulogu opatijskoga posjeda u 14. stoljeću i njegov prijelaz u ruke plemstva. U drugome dijelu rada raspravlja se o promjeni posjedovnih odnosa, podrijetlu i pripadnosti čuntićkih gospodara te ulozi plemstva u razvoju Petrinjsko-Gradačkoga vlastelinstva. Pritom se ističe i pitanje uloge kralja i kraljevske obitelji u tome procesu, te uloga samoga Čuntića.

Čuntić; srednji vijek; posjedi; cisterciti; vlastelinstvo; plemstvo; Bročinci; Cudari; kralj; srednji vijek

nije evidentirano