hrvatski

Utjecaj vrste otapala na zaštitu bijeljike bora (Pinus sylvestris L.) propolisom

Propolis kao prirodni materijal poznat je po svojim fungicidnim i baktericidnim svojstvima, a ujedno je ekološki prihvatljiv. Iz tog je razloga cilj ovoga istraživanja bio ispitati fungicidnost propolisa pri zaštiti drva. Propolis je otapan u četiri različita organska otapala (aceton, alkohol, benzen, eter) u 15 postotnom omjeru te su uzorci bjeljike bijeloga bora (Pinus sylvestris) vakumsko-tlačnim postupkom impregnirani svakom otopinom posebno. Impregnirani uzorci izlagani su gljivama smeđe truleži Gloeophyllum trabeum, Poria placenta i Serpula lacrymans te gljivi bijele truleži Hypoxylon fragiforme. Gubitkom mase uzoraka nakon izlaganja gljivama određena je biološka otpornost propolisom zaštićenih uzoraka protiv navedenih ksilofagnih gljiva. Analizom dobivenih rezultata, alkohol se pokazao kao najefikasnije otapalo propolisa jer je ta otopina imala najveću retenciju suhe tvari propolisa u drvu. Retencija suhe tvari propolisa kod otopina acetona i benzena bila je nešto manja od alkoholne, a eter se pokazao kao najslabije otapalo propolisa jer je imao najmanju retenciju suhe tvari u drvu. Potvrđena je statistički značajno povećana otpornost uzoraka zaštićenih otopinama propolisa protiv svih ispitanih vrsta gljiva truležnica, bez obzira na vrstu otapala. Biološka otpornost uzoraka zaštićenih propolisom pokazala se najvećom kod alkoholne otopine, kod koje je gubitak mase djelovanjem gljiva bio najmanji. S druge pak strane, otopina propolisa u eteru imala je najveći gubitak mase zaštićenih uzoraka ali još uvijek statistički vrlo manji od kontrolnih nezaštićenih uzoraka.

propolis; Pinus sylvestris; organska otapala; gljive bijele truleži; gljive smeđe truleži; zaštita drva; vakumsko-tlačni postupak impregnacije

nije evidentirano