hrvatski

Utjecaj različitih modela prehrane na sadržaj i sastav lipida adipoznog tkiva miševa podvrgnutih djelomičnoj hepatektomiji

Јetra ima važnu ulogu u metabolizmu obavljaјući mnoštvo funkciјa, uključuјući detoksifikaciјu, odlaganje glikogena i proizvodnju krvnih bjelančevina, kao i u regulaciji metabolizma masti. Kao centralni organ ima izvanrednu moć regeneracije koja je demonstrirana modelom parcijalne hepatektomije u glodavaca. Tijekom djelomične hepatektomije dolazi do metaboličkog ujednačavanja, odnosno do povećane sinteze i nakupljanja lipida u jetri. Ostatak intaktnog tkiva se povećava, unutar sedam dana, dok jetra ne dostigne prvotnu masu nakon čega proces staje. Adipozno (masno) tkivo je uz jetru najveće tjelesno skladište energije. Glavna je funkcija adipoznog tkiva pohranjivanje triacilglicerola dok ne zatrebaju kao izvor energije negdje drugdje u tijelu. Stanice adipoznog tkiva mogu pohraniti gotovo čiste triacilglicerole do količine koja iznosi 80-95 % njihova volumena. Triacilgliceroli su u masnome tkivu pohranjeni u velikim lipidnim kapljicama i neprestano podliježu lipolizi (hidrolizi) i reesterifikaciji. Promjenom tipa prehrane dolazi do promijena u sastavu adipoznog tkiva. Ovim radom pratilo se koristi li jetra, prilikom regeneracije, masti iz adipoznog tkiva. Također, proučavalo se ima li promjena na ključnim metaboličkim masnim kiselinama. Naime, gledale su se i promjene omjera PUFA/MUFA, SFA/UFA koje su se očekivale zbog prehrana obogaćenih ribljim uljem (visok sadržaj ω-3 masnih kiselina) i maslinovim uljem (visok sadržaj oleinske masne kiseline). Analize su se provodile u vremenskom slijedu od 0, 2, 4, 24, 48, i 168 sati nakon djelomične hepatektomije. U istraživanju su korišteni miševi C57/BL6 starosti 8-10 dana koji su podjeljeni u tri eksperimentalne skupine. Prva skupina hranjena je standardnom mišjom hranom, druga skupina standardnom prehranom obogaćenom s 5% ribljeg, a treća skupina standardnom prehranom obogaćenom s 5% maslinovog ulja. Ukupni lipidi su ekstrahirani metodom po Folchu, dok je frakcija neutralnih lipida odvojena ekstrakcijom na čvrstoj fazi i dvostepenom tankoslojnom kromatografijom. Masno-kiselinski sastav ukupnih i neutralnih lipida je analiziran primjenom plinske kromatografije. Udio ukupnih lipida adipoznog tkiva mijenjao se u testiranim vremenskim intervalima nakon provedene djelomične hepatektomije. Vrijednost ukupnih lipida, unutar skupina hranjenih standardnom prehranom i prehranom obogaćenom ribljim uljem, smanjuje se u ranijim fazama regeneracije jetre između ostalog i zbog mobilizacije lipida iz adipoznog tkiva. Kod prehrane maslinovim uljem dolazi do povećanja udjela ukupnih lipida u 2. satu nakon provedene pHx što fiziološki još nije pojašnjeno. U prehranama obogaćenim ribljim i maslinovim uljem manji je udio ukupnih lipida adipoznog tkiva u usporedbi sa standardnom prehranom te se u miševa hranjenih ribljim uljem taloži manje masti u adipoznom tkivu od miševa hranjenih maslinovim uljem. Svaka prehrana ima drugačiju krivulju promjene masenog udjela neutralnih lipida tijekom regeneracije jetre. Na kraju regeneracije jetre najveći je udio neutralnih lipida kod standardne prehrane, zatim kod prehrane obogaćene maslinovim uljem a najmanji udio neutralnih lipida je u prehrani obogaćenoj ribljim uljem. U ukupnim lipidima zapažene su promjene u udjelima pojedinih masnih kiselina tijekom reparcijskog procesa jetre. Mononezasićene su masne kiseline prevladavajuća skupina u ukupnim lipidima adipoznog tkiva, što je izraženije kod prehrane obogaćene maslinovim uljem zbog tipa prehrane. Zastupljenost n-3 masnih kiselina je najveća, u usporedbi sa ostalim prehranama, u adipoznom tkivu miševa hranjenih prehranom obogaćenom ribljim uljem. Tijekom reparacijskog rasta ne zamjećuju se veće promjene u udjelima pojedinih masnih kiselina u frakcijama neutralnih lipida.

prehrambena ulja; adipozno tkivo; lipidi; masne kiseline; regeneracija jetre

nije evidentirano