Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 569542

Analiza sadržaja Web stranica visokoškolskih knjižnica s pokazateljima razvoja digitalne knjižnice


Stojanovski, Jadranka
Analiza sadržaja Web stranica visokoškolskih knjižnica s pokazateljima razvoja digitalne knjižnice 2011., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Analiza sadržaja Web stranica visokoškolskih knjižnica s pokazateljima razvoja digitalne knjižnice
(Content analysis of academic libraries Web pages with digital library development indicators)

Autori
Stojanovski, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2011

Stranica
314

Mentor
Saračević, Tefko

Ključne riječi
Web stranice knjižnica ; analiza sadržaja ; rudarenje podataka ; taksonomija
(Library Web sites ; content analysis ; data mining ; taxonomy)

Sažetak
Sve veća važnost mrežnih mjesta visokoškolskih knjižnica kao oruđa za predstavljanje sadržaja jedan je od osnovnih poticaja za ovo istraživanje, čiji je cilj istražiti sadržaj koji se nudi na Web stranicama knjižnica u svrhu identificiranja najzastupljenijih elemenata sadržaja, kao i prepoznavanja važnih elemenata sadržaja koji odražavaju prisutnost novih trendova u razvoju visokoškolskih knjižnica. Ovaj rad doprinosi utvrđivanju sadašnjeg stanja mrežnih mjesta knjižnica i unaprjeđuje znanje o današnjim visokoškolskim knjižnicama i načinu na koji koriste Web tehnologije kako bi promovirale usluge knjižnice, predstavile knjižnične zbirke na način koji će zadovoljiti korisnike i upravljale poslovanjem knjižnice. Ovakvo istraživanje mrežnih mjesta visokoškolskih knjižnica može koristiti visokoškolskim knjižničarima kao i istraživačima u području knjižničarstva i informacijskih znanosti općenito. U ovom istraživanju kao metoda korištena je analiza sadržaja, a u radu je predstavljen način primjene analize sadržaja na Web stranice knjižnica, u cilju stvaranja skupa kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Uzorak na kojemu je provedeno istraživanje sastoji se od 366 visokoškolskih knjižnica iz sedam zemalja engleskog govornog područja: Australije, Kanade, Irske, Novog Zelanda, Južne Afrike, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Ukupno je pobrano, pohranjeno i analizirano 65.570 Web stranica knjižnica. Okvir za definiranje skupa sadržajnih elemenata visokoškolskih knjižnica, ustanovljen izradom taksonomije, čine tri kategorije sadržaja: opće informacije o knjižnici, knjižnične zbirke i knjižnične usluge. Ove vršne kategorije, koje sadrže 290 podkategorija te 1300 riječi, izraza i pravila čije se prisustvo bilježilo, osiguravaju jedinstvenu identifikaciju elemenata sadržaja. Jedan od najvažnijih doprinosa ovog istraživanja jest akademska i praktična vrijednost koju taksonomija može imati pri izgradnji, organizaciji, označavanju i održavanju mrežnih mjesta knjižnica. Prema našim saznanjima niti jedna studija nije provedena na tako velikom uzorku knjižnica, korištenjem sveobuhvatne i bogate taksonomije razvijene tijekom samog istraživanja, što ovaj rad čini jedinstvenim. Logička podloga za ovo istraživanje, koju sačinjavaju prikupljene informacije iz raspoložive literature i skup pobranih testnih podataka, korištena je pri definiranju kategorija sadržaja i njihove hijerarhijske strukture. Primijenjena analiza sadržaja mrežnih mjesta koristi te kategorije sadržaja kao shemu za kodiranje, a prikupljene Web stranice i tekstove poveznica kao korpuse informacija. Paralelno istraživanje provedeno je na tri razine: cjelovitom skupu prikupljenih Web stranica, početnim stranicama knjižnica i skupu tekstova poveznica, kako bi se identificirao zajednički sadržaj kao i moguće različitosti. Dodatna analiza provedena je korištenjem varijabli zemlje, šifre knjižnice i razine unutar hijerarhije Web stabla u cilju osiguravanja podataka za usporedbe među zemljama i knjižnicama te stjecanja uvida u samu strukturu mrežnog mjesta. Kao rezultat istraživanja mrežnih mjesta knjižnica identificirane su osnovne kategorije sadržaja. Rezultati upućuju na korištenje ICT tehnologija za poboljšanje i obogaćivanje postojećih knjižničnih usluga, kao i za unaprjeđivanje pristupa njihovim, uglavnom digitalnim, knjižničnim zbirkama. Također su uspostavljene neke nove usluge koje osiguravaju pristup digitalnim sadržajima te računalnoj i mrežnoj infrastrukturi. Iako je kod nekih knjižnica zabilježeno prisustvo novih usluga, ne postoji dokaz značajnijeg razvoja novih knjižničnih usluga koje podupiru procese učenja i istraživanja na sveučilištima. Knjižnične zbirke visokoškolskih knjižnica većinom su usmjerene na komercijalne izdavače i njihove proizvode, donekle zanemarujući vrijedne izvore znanstvenih informacija u otvorenom pristupu. Usporedba istraživanja provedenih zasebno na svim Web stranicama, početnim stranicama i tekstovima poveznica pokazala je podudaranje redanja osnovnih kategorija sadržaja prema zastupljenosti, što potvrđuje mogućnost provođenja analize sadržaja u cilju identificiranja osnovnih kategorija sadržaja samo na korpusu početnih stranica ili na korpusu tekstova poveznica. Zamijećene su određene razlike među zemljama u zastupljenosti kategorija sadržaja, koje se mogu sagledati u okvirima različitih ekonomskih, društvenih i kulturoloških čimbenika, iako sve zemlje dijele razinu zastupljenosti vršnih kategorija. Veće razlike na razini zemalja zabilježene su prilikom registriranja poveznice na knjižnicu s početne Web stranice sveučilišta, pa je tako poveznica na knjižnicu prisutna tek na 50% početnih stranica britanskih sveučilišta. Na razini knjižnica primjećuje se da većina visokoškolskih knjižnica koje su uključene u analizu nudi bogat i raznolik sadržaj. Mrežna mjesta visokoškolskih knjižnica imaju plitku informacijsku hijerarhiju oslanjajući se na stranice s opsežnim izbornicima, a početne stranice u prosjeku imaju 117 poveznica. Unatoč brojnim inicijativama i projektima digitalnih knjižnica, kako onih lokalnih, tako i onih u suradnji s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama, njihovo prisustvo na mrežnim mjestima knjižnica nije zadovoljavajućeg razmjera. Alternativne pojavnosti u obliku digitalnih arhiva i institucijskih repozitorija donekle povećavaju zastupljenost na Web stranicama, ali ne značajnije. Zastupljenost raste na odgovarajuću razinu samo proširivanjem koncepta digitalne knjižnice na ostale knjižnične zbirke u digitalnom obliku, online usluge i zasebne kategorije korisnika, tj. na cjelovitu knjižnicu u Web okruženju. Jedan od budućih trendova u razvoju virtualnog prostora knjižnica mogao bi biti pomak prema usvajanju većeg broja značajki i funkcionalnosti digitalnih knjižnica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Sveučilište u Zadru

Autor s matičnim brojem:
Jadranka Stojanovski, (184776)