Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 568794

Neke relevantne karakteristike srednjoškolaca koji namjeravaju i koji ne namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu


Grgin, Tomislav; Vlahović, Vesna; Raboteg-Šarić, Zora
Neke relevantne karakteristike srednjoškolaca koji namjeravaju i koji ne namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja, 34 (1985), 1; 3-8 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Neke relevantne karakteristike srednjoškolaca koji namjeravaju i koji ne namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu
(Some relevant characteristics of secondary school pupils who intend and those who do not intend to continue schooling on a faculty)

Autori
Grgin, Tomislav ; Vlahović, Vesna ; Raboteg-Šarić, Zora

Izvornik
Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja (0037-654X) 34 (1985), 1; 3-8

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Profesionalne aspiracije; inteligencija; školski uspjeh; srednjoškolci
(Professional aspirations; intelligence; school achievement; secondary school pupils)

Sažetak
288 srednjoškolaca iz različitih zadarskih školskih centara je na početku usmjerenog obrazovanja ispitano testom inteligencije, a zatim im je evidentiran školski uspjeh u prethodnom (drugom) razredu opće srednje škole kao i stručno usmjerenje u kojem se nalaze. Zasebnim upitnikom došlo se do podataka o socioobrazovnom statusu njihovih roditelja te o namjerama tih đaka u pogledu njihova daljnjeg školovanja. Prema iskazanim namjerama za nastavkom školovanja svi ti đaci razvrstani su u tri skupine. U prvu skupinu ušli su oni koji po svršetku srednje škole svakako nastavljaju školovanje na fakultetu, u drugu pak oni koji će vjerojatno nastaviti školovanje, ali bi se, kad bi im bilo osigurano radno mjesto, ipak radije zaposlili i u treću skupinu oni koji nikako ne žele studirati, već će se svakako nastojati zaposliti. Svi ispitanici su zatim u navedenim karakteristikama analizirani i s obzirom na to da li se u usmjerenom školovanju osposobljavaju za proizvodna ili za neproizvodna zvanja. U vezi s njihovim namjerama za daljnjim školovanjem đaci prve skupine su u svim proučavanim karakteristikama izrazito bolji, nešto slabiji su đaci druge, a najslabiji đaci treće skupine. Nadalje, skupina đaka koja se priprema za neproizvodna zvanja je inteligencijom, školskim uspjehom i socioobrazovnim statusom roditelja značajno bolja od skupine usmjerene u proizvodna zvanja. Đaci iz neproizvodnih usmjerenja uglavnom žele studirati, dok đaci iz proizvodnih usmjerenja pretežno iskazuju želju za zaposlenjem. Rezultati ukazuju na pojavu spontane selekcije pri prijelazu đaka iz opće srednje škole (a možda i ranije) u usmjereno obrazovanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Sveučilište u Zadru