hrvatski

Multikulturalne knjižnične usluge – strateški programi KGZ-a

Multikulturanost kao suživot različitih skupina u pluralnom društvu nameće narodnim knjižnicama djelovanje u dva smjera u skladu s njihovom misijom. Prvi je čuvanje i promicanje nacionalnog kulturnog identiteta, a drugi je stvaranje osnove za kulturni pluralizam u smislu razumijevanja, tolerandcije i razvijanja vještina dijaloga i življenja s različitostima. U Zagrebu je uvijek vladao duh razumijevanja, kulturne znatiželje i potrebe upoznavanja s drugima pa su tako i knjižnice iz mreže Knjižnica grada Zagreba desetljećima razvijale različite multikulturalne usluge kao sastavni dio strategije razvoja programa. Gradska knjižnica, središnja knjižnica mreže, već samim svojim inicijalnim fondom, darovanim od građana grada Zagreba pri osnutku 1907. godine, svjedoči multikulturanost grada. Građani su uz knjige na hrvatskom jeziku poklonili i knjige na njemačkom, latinskom, mađarskom i ruskom jeziku koje se i danas čuvaju u zbirkama RARA i Zagrabiensia. Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića kontinuirano od svog osnutka 1947. godine izgrađuje Odjel knjiga na stranim jezicima, koji je kroz desetljeća svoga postojanja i razvoja održavao višejezične i kulturne potrebe svih stanovnika grada Zagreba, a od 1994. godine u Knjižnici djeluje i Središnja knjižnica Albanaca u Republici Hrvatskoj. Godinu dana poslije u Gradskoj knjižnici je otvorena Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca. U Knjižnici Vladimira Nazora je, u suradnji s Knjižnicom Goethe instituta u Zagrebu, izgrađena Zbirka knjiga i slikovnica za djecu i mladež na njemačkom jeziku, a kada je 2009. godine British Council u Zagrebu svoju cjelokupnu knjižnicu preselio u Knjižnice grada Zagreba, bogat fond knjiga za djecu i odrasle, tečajevi engleskog jezika te audiovizualna građa, obogatiili su fondove Gradske knjižnice, Knjižnice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice Božidara Ažije i Knjižnice Tina Ujevića. Razvoj globalnog informacijskog društva, uz sve veću mobilnost stanovništva kao i potreba za uspostavom interkulturalnosti, dovela je do osmišljavanja novih programa u suradnji s veleposlanstvima i kulturnim institutima, poput projekata Svijet u Zagrebu i Američki kutak, kroz koje pripadnici dviju različitih kultura ostvaruju kulturnu razmjenu i potiču građansku aktivnost uz usvajanje multikulturne pismenosti. Za Knjižnice grada Zagreba je nastojanje da se narodnu knjižnicu učini značajnim čimbenikom, za stvaranje društva s razvijenim kulturnim pluralizmom, strateško pitanje na koje se pokušava odgovoriti planiranjem i objedinjavanjem kvalitetnih multikulturalnih knjižničnih usluga. Razvojem obrazovnih programa za djecu i mlade, s posebnim naglaskom na interkulturalnost, razvijaju se kompetencije za život i rad u suvremenom multikulturalnom društvu i osigurava razvitak demokracije. Stoga se knjižničare educira i potiče da inovatinim programima promiču ideje o međusobnom razumijevanju i uvažavanju različitih kulturnih zajednica, uvažavajući međunarodne standarde i dokumente (IFLA, UNESCO), Ali ponajprije Ustav Republike Hrvatske, zakone i mnogobrojne dokumente Sabora Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Edukacija se kroz razmjenu znanja i iskustava u radu provodi i kroz program sestrinskih knjižnica s knjižnicama u Budimpešti, Moskvi, New Yorku, Shanghaiu i Hangzhou.

Multikulturalnost ; lokalna zajednica ; narodna knjižnica ; strateški programi

nije evidentirano