Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 568525

Novo u starom: Denzlerova Upravna zgrada Gradskih poduzeća u Zagrebu iz 1935. godine u historicističkom tkivu zagrebačkog Donjega grada


Jakšić, Nataša; Šerman, Karin
Novo u starom: Denzlerova Upravna zgrada Gradskih poduzeća u Zagrebu iz 1935. godine u historicističkom tkivu zagrebačkog Donjega grada // Arhitekturna zgodovina / Novak Klemenčič, R., Malešič, M. (ur.).
Ljubljana: Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2014. str. 94-104 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Novo u starom: Denzlerova Upravna zgrada Gradskih poduzeća u Zagrebu iz 1935. godine u historicističkom tkivu zagrebačkog Donjega grada
(New in the Old: Denzler’s Administrative building of the Municipal Communal Services in 1935, in the Zagreb’s Lower Town historicist tissue)

Autori
Jakšić, Nataša ; Šerman, Karin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Arhitekturna zgodovina / Novak Klemenčič, R., Malešič, M. - Ljubljana : Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2014, 94-104

ISBN
978-961-237-628-4

Skup
Med starim in novim

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 24-26.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Zagreb; Donji Grad; moderna arhitektura; Juraj Denzler; Viktor Kovačić; Hrvatska
(Zagreb; Lower Town; modern architecture; Juraj Denzler; Viktor Kovačić; Croatia)

Sažetak
Uspješni susret novoga i staroga – kvalitetan odgovor nove arhitektonske intervencije u definiranom urbanističkom i arhitektonskom kontekstu – postojani je izazov arhitektonskog djelovanja u povijesnim urbanim sredinama. Kako postojeće datosti iz naoko ograničavajućih i sputavajućih preokrenuti u poticajne i inspirativne, iz čega se rađa nova i jedinstvena urbana kvaliteta, težnja je svakog odgovornog projektanta. Studiranje primjera koji su to neosporno postigli i čiju je uspješnost vrijeme višestruko potvrdilo ispravan je put učenja adekvatnog projektantskog reagiranja. Ovaj rad stoga predlaže analizirati primjer nastupa i implementiranja moderne arhitekture 1930-ih godina 20. stoljeća u definirano historicističko tkivo donjogradskog Zagreba. Povijest modernog Zagreba i njegova Donjeg grada započinje sredinom 19. stoljeća. Tadašnje uredbe o gradnji rukovode prvu fazu urbanizacije: generalne regulatorne osnove iz 1865. i 1887. definiraju kako temeljni ortogonalni sistem i princip blokovske stambene izgradnje, tako i njegov reprezentativni sloj – tzv. Zelenu potkovu – potez reprezentativnih parkova-trgova s kapitalnim kulturnim i nacionalnim monumentima. Krajem 19. stoljeća, u razdoblju visokog historicizma, dolazi do intenzivne izgradnje i stvaranja “provincijalne metropole”, a početkom 20. stoljeća nastavlja se s upotpunjavanjem zacrtanih gradskih blokova. Novi moment u razvoju grada nastupa 1930-ih godina, kada se u tako definiranoj matrici počinje realizirati značajan broj istaknutih primjera moderne arhitekture, nastalih u okvirima funkcionalističkog opredjeljenja i internacionalnog modernizma. Taj susret novoga i staroga rezultirao je čitavim nizom iznimno kvalitetnih interpolacija i urbanih situacija. Jedan od paradigmatskih primjera – na koji predlažemo staviti težište u ovome radu – jest Upravna zgrada Gradskih poduzeća iz 1935. godine arhitekta Jurja Denzlera, jednog od glavnih protagonista hrvatske moderne arhitekture. Zgrada je zanimljiva s više arhitektonskih kao i urbanističkih aspekata: jer (1) pažljivo ulazi u povijesnu blokovsku strukturu, dapače rješava sam ugao donjogradskog bloka ; (2) pritom i sama spaja zatečeno “staro” – protomodernu stambenu zgradu Frank Viktora Kovačića iz 1912. godine s jedne strane, i “novo” – modernističku zgradu Ede Schöna iz 1932. godine s druge ; (3) unosi isključivo poslovnu namjenu u dotad pretežno stambeni gradski blok ; (4) suvremeno i prostorno-funkcionalno oblikuje poslovnu zgradu koja je i danas u upotrebi, u nepromijenjenoj namjeni ; te konačno (5), unatoč svojoj suzdržanosti i formalnoj disciplini, postiže izuzetnu oblikovnu inventivnost, eleganciju i kvalitetu. Cilj ovoga rada je sustavnom i sveobuhvatnom analizom prikazati i valorizirati sve elemente ove zgrade i ocijeniti uspješnost njezine implementacije u postojeći donjogradski blok. Analiza će biti bazirana na ključnim aspektima zgrade, kojima će se obuhvatiti glavni arhitektonski atributi kao što su program, koncept, prostorni oblik, pročelja, dodatno pak vrednovani perceptivnim i konceptualnim čitanjem zgrade. Namjera rada je na primjeru ove zgrade, disciplinirano no inventivno implementirane u zahtjevno postojeće urbano tkivo, ukazati na ovdje uistinu ostvarenu mogućnost “novog” da se kreativno izrazi u “starom” i time očuva – ali i višestruko obogati – zatečenu vrijednu urbanu cjelinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
054-0000000-1628 - Tipologija digitalne kuće (Bojan Baletić, )
054-0000000-3262 - Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeća (Andrej Uchytil, )
054-0543089-2967 - Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (Mladen Obad-Šćitaroci, )

Ustanove
Arhitektonski fakultet, Zagreb