hrvatski

Monasterium B. V. Mariae sub monte seu Promontorio Garigh, alias Garich

Podno najvišeg vrha Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, a južno od starog grada Garića, nalazi se najstariji pavlinski samostan na području današnje Hrvatske. Samostan Blažene Djevice Marije (poznat i kao Bela Crkva) osnovao je oko 1250. godine magistar Tiburcije. Samostanski se sklop znatno razvio tijekom 14. i 15. stoljeća zahvaljujući političkoj i ekonomskoj moći. Redovnici su napustili moslavački samostan radi otomanskih napada na moslavačko područje u vremenu između 1520. i 1544. godine. Samostan se nalazi na izdignutom pravokutnom platou kojeg sa sve četiri strane određuje potok Crkveni jarak s pritocima. Samostanski je sklop prije početka arheoloških istraživanja 2009. godine u cijelosti bio prekriven gustom vegetacijom. Unatoč tome, bilo je moguće razaznati njegove vanjske dimenzije. Tijekom dvije sezone arheoloških radova istražena je samostanska crkva po cijeloj dužini unutar sjevernog dijela longitudinalne simetrale. Crkva Naviještenja Marijina (3155 x 1050 cm), smještena u sjeveroistočnom dijelu sklopa, je longitudinalna, jednobrodna (1665 x 860 cm) građevina poligonalno zaključenog svetišta (1275 x 650 cm). Na zapadnom pročelju pronađen je bogato profilirani, kasnogotički portal. Ujedno je potvrđeno kako je unutrašnjost crkve bila popločana tavelama od opeke. Prema do sad postignutim rezultatima, može se pretpostaviti kako je samostanski sklop imao tlocrtnu dispoziciju podjednaku onoj pavlinskog samostana u Pécs-Jakabhegyu.

kasnosrednjovjekovna Slavonija; Moslavačka gora; pavlinski samostan BDM

Naslov rada (Monasterium B.V. Mariae sub monte seu Promontorio Garigh, alias Garich) omaškom je u tiskanom obliku izmijenjen u Monasterium B.V. Mariae...: ukratko o razvoju kasnosrednjovjekovnih pavlinskih samostana onodobnog slavonskog prostora do bitke na Mohaču 1526. godine.