hrvatski

Čimbenici iskoristivosti trupova jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz prirodnog uzgoja

Jelen obični (Cervus elaphus L.) pripada porodici Jelena (Cervidae) i predstavlja našu zavičajnu vrstu krupne, dlakave divljači. Trenutačno u Republici Hrvatskoj postoje tri modela gospodarenja ovom vrstom divljači, prirodni kao pretežiti oblik, gaterski i farmski oblik. Temelji prirodnog uzgoja divljači, a time i jelenske divljači, leže na počelima održivog gospodarenja izvornim životnim zajednicama u njihovom prirodnom okruženju. Kao neki od proizvoda takvog modela dolaze trupovi odstrijeljene divljači i trofeji. U takvom specifičnom modelu uzgoja postoji nekoliko čimbenika koji utječu na iskoristivost trupova jelenske divljači, poput dobi, spola, sezone odstrjela, kvalitete pogodka, udaljenosti divljači od lovca prilikom odstrjela te izboru kalibra. Polučeni rezultati ukazuju da pored činjenice da mlađa grla daju meso veće kakvoće, utvrđeno je da porastom dobi jelena raste i masa neiskoristivih dijelova trupa, ali i primjerice da je postotni udio prednjih i stražnjih četvrti u ukupnoj tjelesnoj masi manji u odraslih u odnosu na mlada i srednjedobna grla. Promatranjem krivulje prirasta tjelesne mase jelenske divljači razvidno je da ženke znatno ranije ostvaruju glavninu tjelesnoga razvoja te je primjerice srednji postotni udio četvrti u ukupnoj tjelesnoj masi jedinke u odnosu na mužjake povoljniji samo u kategoriji mladih grla. Udio nejestivih iznutrica je viši u ženki u odnosu na mužjake. Prosječne utvrđene vrijednosti terenskog randmana kretale su se za telad od 72, 5% (ženska telad) do 74, 8% (muška telad). U kategoriji mladih grla vrijednosti se kreću od 77, 2% (dvizice) do 78, 3% (špizeri), u srednjedobnih grla od 77, 1% (košute) do 77, 3% (jeleni), odnosno u odraslih grla od 70.9% (košute) do 77.4% (jeleni). Srednji postotni udio mase jetre u odnosu na ukupnu tjelesnu masu jelena, promatrano kao prosječnu vrijednost unutar pojedine dobne i spolne kategorije kretala se u muških grla u vrijednostima od 1, 86 % u teladi, 1, 90 % u špizera, 1, 73 % u srednjedobnih jelena, te 2, 14 % u odraslih jelena. Promatrano kod ženki iste vrijednosti iznosile su 2, 12 % u teladi, 1, 65 % u dvizica, 1, 78 % u srednjedobnih košuta i svega 1, 43 % u odraslih košuta. Udio srca u tjelesnoj masi ženske teladi 1, 5 %, muške teladi 1, 8 %, špizera 1, 15 %, dvizica 1, 22 %, srednjedobnih mužjaka 1, 19 %, srednjedobnih ženki 1, 25 %, a odraslih mužjaka i ženki 1, 13 % odnosno 1, 14 %. Udio nejestivih iznutrica u ukupnoj tjelesnoj masi jelena kretao se od 12 do 26 %. U ovisnosti o vrsti zrna, kalibru, udaljenosti lovca od divljači i kvaliteti pogodka, dio mesa odbačen uslijed promjena nastalih djelovanjem projektila može kolebati od neznatnog do čak odbacivanja cijele četvrti, posebice u mladih jedinki.

jelen obični; prirodni uzgoj; iskoristivost trupova; dob; spol; odstrjel

nije evidentirano