hrvatski

Naša iskustva s plazmaferezom kod Guillain-Barreova sindroma

Guillain-Barreov sindrom je autoimuna neurološka bolest koja se javlja nakon bakterijskih i virusnih infekcija. Osnova patogeneze je demijelinizacija spinalnih korjenova i perifernih živaca, što se klinički manifestira različitim stupnjevima motoričke slabosti ekstremiteta, sve do potpune nepokretnosti. Ponekad bude zahvaćena respiratorna muskulatura, te kranijalni živci. Tijek neuroloških ispada je uglavnom ascendentan, a vrlo rijetko obrnut. Budući da nema pretrage kojom se potvrđuje dijagnoza, postavlja je se temeljem tipične kliničke slike i nalaza likvora (albumino-citološka disocijacija). Iako još nema poznatog lijeka za Guillain-Bareov sindrom, postoji terapija koja otklanja i umanjuje neurološke smetnje, odnosno sprječava komplikacije, a to je plazmafereza (PF) i primjena visokih doza imunoglobulina. Krajem 2003. godine počeli smo, u suradnji s internistima, primjenjivati plazmaferezu kao terapijski postupak kod mijastenije gravis i Guillain-Bareova sindroma. Plazmafereza je metoda izvantjelesnog pročišćavanja krvi, kojom se odstranjuju supstancije velike molekularne težine (patogena autoantitijela, imuni kompleksi, krioglobulini, paraproteini, endotoksini i lipoproteini). Supstancije koje želimo odstraniti moraju biti veće od 15 kD. Tijekom 3-4 postupka odstranjenu plazmu smo nadomještali 5%-im albuminom, a tijekom slijedećih postupaka 50% odstranjene plazme nadomiješteno je svježe smrznutom plazmom (SSP). U razdoblju od 2003. do 2008. godine na našem je odjelu liječeno ukupno 8 bolesnika s Guillain-Bareovim sindromom, od toga 3 (37, 5%) žene i 5 (62, 5%) muškaraca, prosječne životne dobi 54, 5 god.

plazmafereza; Guillain-Barreov sindrom

nije evidentirano