hrvatski

Kvantitativna analiza polifenola u hrvatskim populacijama vrste Satureja montana L.

U ovom je radu provedena kvantitativna analiza polifenolnih tvari u listu, stabljici i cvijetu primorskog vriska (Satureja montana L., Lamiaceae) u sedam hrvatskih populacija (Učka, Starčević podi, Kubus, Vaganac, Prezid, Vošac, i Sniježnica). Sadržaj ukupnih polifenola u listovima iznosio je od 7, 29% do 12, 41%, u cvijetu od 5, 32% do 10, 26%, a u stabljikama od 4, 43% do 8, 59%. Udio trjeslovina u listu bio je u rasponu od 2, 04% do 4, 90%, u cvijetu od 1, 10% do 3, 65%, dok je u stabljici izmjereno od 0, 08% do 3, 11% trjeslovina. S obzirom na ispitane hrvatske lokalitete primorskog vriska, najveća koncentracija ukupnih polifenola izmjerena je u uzorcima s lokaliteta Kubus (listovi: 12, 41%), Prezid (list: 11, 65%) i Starčević podi (list: 11, 51%), dok su najviše trjeslovina sadržavali listovi biljaka s lokaliteta Starčević podi (4, 90%) te listovi (4, 33%) i cvjetovi (3, 65%) s lokaliteta Prezid. Scheffeov post-hoc test pokazao je statistički značajne razlike između lokaliteta s obzirom na sadržaj trjeslovina u uzorcima lista, cvijeta i stabljike. Također, po sadržaju polifenolnih tvari u listu, stabljici i cvijetu postoje značajne međusobne razlike analiziranih hrvatskih populacija primorskog vriska, analogno različitosti njihovih lokaliteta (klima, tlo i udaljenost). Može se pretpostaviti da biljni uzorci vrste S. montana s lokaliteta Kubus, Prezid i Starčević podi imaju znatan antioksidativni kapacitet te da predstavljaju osobito vrijedan izvor polifenolnih tvari.

Satureja montana L.; primorski vrisak; polifenoli; trjeslovine; kvantitativna analiza

nije evidentirano