hrvatski

Dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži povećava iskoristivost dušika u hranidbi kastriranih ovnova

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kukuruzne silaže (Zea mays L.) travnoj silaži različitih rokova košnje na iskoristivost dušika u hranidbi kastriranih ovnova. Travna silaža u kojoj je dominirala klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) (80%) je spremljena u tri fenološke faze razvoja klupčaste oštrice ; vlatanje, metličanje, cvatnja. Istraživanje je obuhvatilo 10 hranidbenih tretmana: travna silaža 1. roka košnje (TS1), travna silaža 2. roka košnje (TS2), travna silaža 3. roka košnje (TS3), kukuruzna silaža (KS), te hranidbene tretmane TS1, TS2 i TS3 u interakciji s KS (33, odnosno 67% u suhoj tvari (ST) obroka). Pokus je postavljen kao nepotpuni changeover plan s 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine. Sadržaj ST u TS1, TS2 i TS3 je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka. S odgađanjem roka košnje travne mase za siliranje opadao je sadržaj sirovih proteina (SP) u TS2 u odnosu na TS1, te u TS3 u odnosu na TS2 (P<0, 001), a rastao sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDV) (P<0, 05) i kiselih detergent vlakana (KDV) (P<0, 001). KS je sadržavala 264 g ST kg-1 svježeg uzorka, 61, 6 g SP kg-1 ST, te 211 g škroba kg-1 ST. Dodatak KS (33, odnosno 67%) travnim silažama (TS1, TS2 i TS3) je doveo do pozitivnog linearnog utjecaja (P<0, 01) i pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0, 01) na konzumaciju N, te do pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0, 05) na iskoristivost N u hranidbi kastriranih ovnova.

kukuruzna silaža; travna silaža; iskoristivost dušika

nije evidentirano