Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 566728

Prisutnost Marka Antuna de Dominisa u digitalnom svijetu


Ćurko, Bruno; Martinović, Ivica
Prisutnost Marka Antuna de Dominisa u digitalnom svijetu // Međunarodni znanstveni skup "Život i djelo Marka Antuna de Dominisa" / Maletić, Ante (ur.).
Rab: Grad Rab, 2010. str. 9-12 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prisutnost Marka Antuna de Dominisa u digitalnom svijetu
(Marko Antun de Dominis in digital world)

Autori
Ćurko, Bruno ; Martinović, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup "Život i djelo Marka Antuna de Dominisa" / Maletić, Ante - Rab : Grad Rab, 2010, 9-12

ISBN
0-553-67777-8

Skup
Život i djelo Marka Antuna de Dominisa

Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 01-10.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Marko Antun de Dominis; digital library; digital bookshop
(Marko Antun de Dominis; digitalna knjižnica; digitalna knjižara)

Sažetak
Istražiti kako je crkveni reformator, teolog i fizičar Marko Antun de Dominis prisutan u digitalnom svijetu može se na različite načine. Ovdje su odabrana dva pristupa: 1. zastupljenost izvornih de Dominisovih djela u ponajboljim digitalnim knjižnicama ; 2. spominjanje de Dominisa u recentnim izdanjima dostupnim u elektroničkoj megaknjižari Amazon. De Dominisova djela zastupljena su u otvorenim digitalnim knjižnicama s najdinamičnijim razvojem. Primjerice, u Google Books od 2. prosinca 2008. do danas uvrštena su tri de Dominisova izvorna djela: oba manifesta i Papatus Romanus u dvama izdanjima, londonskom i frankfurtskom, a od prijevoda dva onodobna: francuski prijevod de Dominisova polemičkoga spisa Les escueils du naufrage chrestien (Sedan, 1618), koji se pojavio iste godine kad i talijanski izvornik Scogli del Christiano naufragio (London, 1618) i engleski prijevod drugoga manifesta. Digitale Bibliothek, koju objavljuje Münchener Digitalisierungszentrum koji djeluje pri Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu, nudi samo dva djela znamenitoga Rabljanina: londonsko izdanje de Dominisove polemike Papatus Romanus i rimsko izdanje drugoga manifesta – o razlozima povratka iz Engleske 1623. The Philologic museum, specijaliziran za digitalizaciju neolatinskih djela, što djeluje pri Sveučilištu u Birbinghamu, upućuje, ali neuspješno, na de Dominisovu optičku raspravu, ali to djelo sadržava zbirka e-rara u sastavu ETH-Bibliothek, knjižnice čuvene Tehničke visoke škole u Zürichu. Sächsische Landesbibliothek iz Dresdena u svojoj digitalnoj zbirci nudi rijetko izdanje prvoga de Dominisova manifesta s nadnevkom 20. rujna 1616., ali bez oznake mjesta izdanja i izdavača. The Internet Archive preuzima iz Google Books samo engleski prijevod drugoga de Dominisova manifesta iz 1623. Pri pretraživanju je moguće doživjeti mnoga neugodna iznenađenja. Primjerice, Biblioteca virtuale on-line (pokrata BIVIO), najbolja talijanska digitalna knjižnica specijalizirana za renesansne tekstove, premda nudi djela de Dominisova suvremenika Galileia, ne nudi nijedno izdanje de Dominisa. Isto vrijedi i za najprestižniju francusku digitalnu biblioteku Gallica. Potpuniji uvid u de Dominisovo djelo nudi Early English Books Online, digitalna knjižnica na koju se treba pretplatiti, projekt koji je pokrenut 1999. godine da bi digitalizirao sve engleske knjige do 1700. i na kojem je dosad obavljeno gotovo 80% posla. Od izvornih de Dominisovih djela ona posjeduje: prvi Rabljaninov manifest u londonskom i edinburškom izdanju, tri de Dominisova polemička spisa s početka londonskoga razdoblja Papatus Romanus (1617), Predica fatta la prima domenica dell' Avvento quest' anno 1617. i Scogli del Christiano naufragio (1618), kao i drugi svezak glavnoga de Dominisova djela De republica ecclesiastica (1620), dakle petu i šestu knjigu te polemiku sa Suarezom. Očekivano, ona posjeduje i prijevode de Dominisovih djela na engleski, čak šest izdanja: od londonskoga i edinburškoga prijevoda prvoga manifesta do dvaju izdanja drugoga manifesta. S druge strane, pretraživanje u megaknjižari Amazon treba provesti s dosta domišljatosti i okolišnim putovima da bi se otkrila de Dominisova prisutnost. Naime, na izravni upit pojavljuju se tek razni pretisci Newlandove biografije de Dominisa iz 1859. godine i Pattersonova monografija o engleskom kralju Jamesu VI. Zaobilazna traganja po izdanjima nakon 1995. godine upućuju na dvije velike teme uz koje se spominje de Dominisovo ime i prezime, najčešće u oblicima »De Dominis, Marco Antonio« i »Dominis, Marcantonio«: Hobbes i crkvena povijest u Engleskoj u prvoj polovici 17. stoljeća. Odnos Hobbesa i de Dominisa, koji duguje Malcolmovoj monografiji De Dominis (1560-1624): Venetian, Anglican, ecumenist and relapsed heretic iz 1984. godine, odjeknuo je i među najprestižnijim filozofskim priručnicima: Tom Sorell (ed.), The Cambridge companion to Hobbes (Cambridge: Cambridge UP, 1996), i to u poglavljima Noela Malcolma i Johanna Sommervillea. Uskoro su zaredale čak četiri znanstvene monografije o Hobbesu, koje su tematizirale odnos de Dominis-Hobbes, mada usputno: Aloysius P. Martinich, Hobbes: A biography (Cambridge: Cambridge UP, 1999) ; Jürgen Overhoff, Hobbes’s theory of the will (Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield Publishers, 2000) ; Noel Malcolm, Aspects of Hobbes (Oxford: Oxford UP, 2002) ; Jeffrey R. Collins, The allegiance of Thomas Hobbes (Oxford: Oxford UP, 2005). Ipak, knjiga koja najčešće spominje de Dominisa, čak 72 puta, pripada drugom području de Dominisove prisutnosti – istraživanju crkvene povijesti u Engleskoj, gdje je svojim reformatorskim djelom de Dominis doista bio protagonistom epohe: W. B. Patterson, King James VI and I and the reunion of christendom (Cambridge: Cambridge UP, 2000). Patterson je znamenitom Rabljaninu posvetio cijelo jedno opsežno poglavlje »Marco Antonio De Dominis«, pp. 220-259, dok je Michael C. Questier u uvodu uz zbornik dokumenata iz arhiva westminsterske nadbiskupije Stuart dynastic policy and religious politics 1621-1625 (London: Royal Historical Society ; Cambridge: Cambridge UP, 2009), sukladno naravi zbornika, obradio tek epizodu de Dominisova odlaska iz Engleske. Tim dvjema velikim temama treba dodati i treću: de Dominisovu prisutnost u knjigama o njegovu glasovitom suvremeniku Galileju. Premda bi sama atraktivna tema zaslužila bolju recepciju, naročito kad je riječ o teoriji dalekozora i objašnjenju morskih mijena, njezine najbliže i najutjecajnije odjeke pružaju knjige: Thus spoke Galileo, edited by Andrea Frova & Mariapiera Marenzana (Oxford: Oxford UP, 2006) ; The essential Galileo, edited and translated by Maurice A. Finocchiaro (Indianapolis: Hacket Publishing Company, 2008). Istini za volju, oba zbornika de Dominisa spominju tek u bilješkama. Sažeto, na najmoćnijem suvremenom knjižarskom tržištu De Dominis se spominje u nekoliko izvrsnih monografija, koje su od 1999. tiskane u najuglednijih engleskih sveučilišnih izdavača i time im je zajamčen utjecaj, među kojima prednjače Malcolmova monografija o Hobbesu i Pattersonova monografija o kralju Jamesu VI.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1092 - Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (Ivica Martinović, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb