hrvatski

Model uporabe manevarske površine u letačkoj obuci

Uvriježen je i, sa stajališta ostvarivanja maksimalnog protoka prometa, u cijelosti razumljiv i prirodan, pristup problematici uporabe manevarske površine kao problemu kapaciteta. Nekoliko je cjelina kojih se kapacitet javlja kao odrednica kapaciteta aerodroma. Strukturom zračnog prostora, izgledom, brojem i propusnošću odlaznih i dolaznih ruta bitno se determinira količina prometa određenog aerodroma. Tlorisom, izmjerama i značajkama aerodromske manevarske površine i stajanke određen je njihov kapacitet. Povezanost sastavnica manevarske površine: uzletno-slijetne staze i sustava staza za voženje i njihova neodvojiva međusobna usmjerenost uvjetovane su nemogućnošću ostvarivanja povećanja ukupnog kapaciteta povećavanjem kapaciteta jedne preko kapaciteta druge sastavnice. Problem kapaciteta manevarske površine i stajanke s porastom prometne potražnje postaje sve izraženiji. U neprestanom je razvoju proces istraživanja i poboljšanja načina uporabe manevarske površine, a s ciljem maksimimaliziranja postojećih kapaciteta. Troškovi povezani s građevinskim zahvatima u sprezi s ograničenom dostupnošću raspoloživog prikladnog zemljišta nameću krajnje moguće iskorištavanje kapaciteta postojećih aerodromskih resursa i odgađanje intervencija fizičke nadogradnje. Krovne organizacije u zračnom prometu, poput ICAO-a i EUROCOTROL-a, studijama, projektima i na njihovim rezultatima temeljenim smjernicama usmjeravaju napore u upravljanju zračnim prometom i zajedničkom uporabom ne samo zračnog prostora nego i aerodromskih kapaciteta. Problem upravljanja zračnim prometom prestao je biti nadležnost pojedine jedinice kontrole zračne plovidbe ili pak nacionalnog nadležnog tijela. Prepoznat je kao zajednički problem i objekt suradničkog djelovanja međunarodnih krovnih upravljačkih ustanova. Na razini uporabe aerodroma i upravljanja aerodromskim prometom duboko se posegnulo u raščlanjivanje načela i svojstava funkcioniranja svakog od korisnika aerodroma, te njihova međusobnog upoznavanja, razumijevanja, prihvaćanja i usklađivanja. Predstavljeno je, kao preporuka usmjeravanje napora ka utemeljenju zajedničkog tijela, sastavljenog od predstavnika korisnika aerodroma, a u cilju optimiziranja operacija i otklanjanja možebitnih problema, opasnih situacija, odnosno poboljšanja postojećih uvjeta. Zemljopisna pozicija, klimatološka obilježja i opremljenost potrebnim sustavima i pratećim sadržajima čine aerodrom Zadar iznimno pogodnim za provedbu letačke obuke. Pored vojne letačke obuke s dugom tradicijom, provodi se i civilna letačka obuka, što, uz čuinjenicu da se radi o međunarodnoj zračnoj luci, čini Zadar rijetkošću u svjetskoj praksi. U procesu letačke obuke, vojne i civilne, u sustavu manevarske površine pojavljuje se nekoliko raznovrsnih tipova zrakoplova, i to na načine različite od onog ustaljenog, svojstvenog predstavnicima javnog zračnog prometa. Problemu interakcije postojećih sustava letačke obuke, a posebno vojne, i sustava javnog zračnog prometa, tijekom uporabe manevarske površine, do sada se nije pristupalo na ovakav način. U praktičnom dijelu uglavnom se nastojalo odvojiti ova dva sustava, a onaj nužni, zajednički dio, svesti na minimum. U izradi modela uporabe manevarske površine raščlanjuju se pravna regulativa, norme i propisi po kojima se sudionici u procesu, korisnici manevarske površine, ravnaju. Nadalje, raščlanjuju se svojstva korisnika, sukladno značajkama, njima pripadajućih tipova zrakoplova, u okvirima definirane manevarske površine, s pripadajućim ograničenjima. Temeljem spoznaja o okružju, sudionicima i odrednicama njihovog funkcioniranja izrađuje se konceptualni model, čijom se nadogradnjom i pretvaranjem u računalni model u obliku programskog koda omogućava provođenje serija eksperimenata na temelju čijih rezultata se stječu spoznaje o funkcioniranju i pojavnosti pojedinih skupina sudionika prometnog procesa, međusobnom ograničavanju i mogućnostima poboljšanja tehnološkog procesa uporabe manevarske površine.

model; simulacija; manevarska površina; školski promet; komercijalni promet; usklađivanje; međuovisnost; međuutjecaj; harmoniziranje; planiranje

nije evidentirano