Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 566569

Razlikovna obilježja Boškovićeve prirodne filozofije


Martinović, Ivica
Razlikovna obilježja Boškovićeve prirodne filozofije // V. Mediteranski korijeni filozofije: uz 300. obljetnicu rođenja Ruđera Boškovića / Brčić, Marita ; Matijević, Mira ; Babel, Krešimir (ur.).
Zagreb / Split: Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu, 2011. str. 44-45 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Razlikovna obilježja Boškovićeve prirodne filozofije
(Distinctive characteristics of Bošković's natural philosophy)

Autori
Martinović, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V. Mediteranski korijeni filozofije: uz 300. obljetnicu rođenja Ruđera Boškovića / Brčić, Marita ; Matijević, Mira ; Babel, Krešimir - Zagreb / Split : Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu, 2011, 44-45

ISBN
978-953-164-155-5

Skup
Mediteranski korijeni filozofije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24-26.03.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ruđer Bošković; prirodna filozofija
(Ruđer Bošković; natural philosophy)

Sažetak
Mimo predavanja iz matematike i astronomije u Rimskom kolegiju, dakle mimo svojih osnovnih nastavnih zaduženja tijekom rimske profesure, Ruđer Bošković izgradio je izvornu teoriju silā – jezgru svoje filozofije prirode. Učinio je to u nizu svojih rasprava počevši od 1743. kad je prvi put propitivao jedan problem iz Eulerove Mehanike pa do posljednjega spisa – bilježaka uz treći svezak Stayeva epa o Newtonovoj i Boškovićevoj prirodnoj filozofiji, što su objavljeni postumno 1792. Boškovićevi filozofemi na tom dugom misaonom putu mogu se razvrstati u četiri skupine. Prvu tvore rezultati Boškovićeva umovanja o sili i tvari od 1745. do 1755. godine: 1. teorija silā, s trima razlikovnim obilježjima: definicija sile kao determinatio, uvođenje beskonačno velike odbojne sile na beskonačno malim udaljenostima i geneza krivulje silā, kojom je Dubrovčanin nakanio obrazložiti sve poznate fizičke fenomene ; 2. tumačenje strukture tvari na temelju osnovnoga zaključka: protežno tijelo grade »točke tvari, posve nedjeljive, neprotežne, međusobno odijeljene nekim razmakom, povezane silama, koje, privlačne ili odbojne, ovise o njihovoj udaljenosti«, s jasnim razlikovanjem »elementarnih« točaka tvari od čestica viših redova ; 3. nauk o prostoru i vremenu kao »realnim načinima postojanja«, ali bez razgovjetna ontičkog statusa. Drugu skupinu Boškovićevih filozofema oblikuju njegovi stavovi spram Newtonove prirodne filozofije: 4. odnos prema inerciji, s intrigantnom misaonom evolucijom od 1747. do 1758. ; 5. prešućivanje drugoga Newtonova zakona gibanja ; 6. modifikacija Newtonova zakona opće gravitacije. Treća skupina Boškovićevih prepoznatljivih stajališta obuhvaća primjene njegove teorije sila »na fiziku«, što ih je razvijao od 1745. do 1758. godine: 7. primjena teorije silā na opća svojstva tvari ; 8. primjena teorije silā na »principe kemijskih operacija«. Četvrta se skupina odnosi na Boškovićeva stajališta o temeljima posebnih fizika – od kalorike i optike do elektriciteta i magnetizma, gdje je Dubrovčanin propustio ponuditi ili razraditi svoja osobita rješenja: 8. tvrdnja o naravi vatre ; 9. tvrdnje o naravi okusa i mirisa ; 10. tvrdnja o naravi svjetlosti ; 11. tvrdnje o naravi elektriciteta i magnetizma. U odnosu na tvrdnje iz četvrte skupine moguće je ustanoviti samo to s kim je Bošković bio istomišljenik, a s kim nije. Ovih jedanaest filozofema točno određuju Boškovićevu ulogu u povijesti prirodne filozofije i izvrsno su pomagalo u prepoznavanju boškovićevaca, koji su se, osobito nakon objavljivanja Teorije prirodne filozofije 1758. godine, pojavili od Londona do Edinburgha, od Beča do Trnave, od Zagreba i Čakovca do Baje i Iloka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1092 - Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (Ivica Martinović, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivica Martinović, (157212)