hrvatski

Odnos kršćanstva i filozofije u misli Josepha Ratzingera

Joseph Ratzinger se u svom opsežnom teološkom radu dotakao ovog odnosa kršćanstva s modernim društvom, propitujući pomno dobre i loše strane takvog odnosa koji je kroz povijest prolazio kroz različita razdoblja, od otvorenog neprijateljstva do plodonosnog suživota. Izražavajući uvjerenje kako je kršćanstvo sposobno za takav dijalog, naglasio je da nema drugog puta ni za kršćanstvo ni za suvremeno društvo. Kršćanstvo posjeduje racionalnu komponentu zbog koje je, još od prvih stoljeća, bilo nazivano prije svega filozofijom. Danas također postoji ništa manja autentična potreba da se čuje glas kršćana i kršćanstva, ali ne glas koji je sužen na prostor samo religioznog uvjerenja, nego glas koji je univerzalan jer je glas autentičnog razuma. Kršćanstvo može biti univerzalni glas jer je otvoreno svakom razumu poradi univerzalne razumske poruke koju nosi u svojoj srži. Osim naznačenih tema, o odnosu kršćanstva i filozofije moglo bi se razmišljati i drukčije i slojevitije, no cilj ovog rada, međutim, nije doticati sva područja o kojima je razmišljao i pisao Ratzinger, nego pak osvrnuti se na promatranje načelnog odnosa kršćanstva i filozofije, to jest procijeniti njegovo poimanje suodnosa i suživota između kršćanstva i smjeranja suvremene europske filozofske misli. U tom smislu prvo poglavlje se bavi općim načelima o mogućnosti spoznaje istine, a drugo izbližega propituje kako on vidi odnos kršćanstva i filozofije.

Joseph Ratzinger, kršćanstvo, teologija, filozofija, metafizika

nije evidentirano