Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 565791

Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja - Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb


Bjažić Klarin, Tamara
Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja - Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb // Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013. str. 221-226 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja - Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb
(Congrès Internationaux d’Architecture Moderne (CIAM) and 20th Century Croatian Architecture. Networking Process - Ernest Weissmann and Radna grupa Zagreb (Working Group Zagreb))

Autori
Bjažić Klarin, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013, 221-226

ISBN
978-953-6106-99-8

Skup
3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25-27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM); Ernest Weissmann; Radna grupa Zagreb
(Congrès Internationaux d’Architecture Moderne (CIAM); Ernest Weissmann; Working Group Zagreb)

Sažetak
CIAM, Međunarodni kongres moderne arhitekture, jedan je od glavnih generatora urbanističke teorije i prakse u razdoblju od 1928. do 1959. U cilju rješavanja akutnih problema metropola rad kongresa bio je do II. svjetskog rata usredotočen na formuliranje univerzalnog modela urbane reorganizacije, tzv. Funkcionalnog grada. Temeljne postavke objavljene su nakon IV. kongresa 1933. a opće prihvaćen oblik dobile su Le Corbusierovom Atenskom poveljom. Nakon rata doktrina Funkcionalnog grada počinje se primjenjivati u čitavome svijetu, tako i u Hrvatskoj. Otvoreni model izgradnje korišten u obnovi razorenih i izgradnji novih gradova postaje neupitan autoritet, ali on se ipak počinje preispitivati već 1950-ih godina. Hrvatski arhitekti u izravnoj su vezi s CIAM-om tijekom čitavog njegovog postojanja. Proces povezivanja i usvajanja ideologije Funkcionalnog grada odvijao se u dvjema etapama predvođenim delegatima CIRPAC-a, Ernestom Weissmanom i Vladimirom Antolićem. U izlaganju se iznosi pregled razdoblja umrežavanja za koje je presudan bio upravo IV. kongres. Osnivanje Radne grupe Zagreb, nacionalne grupe za Jugoslaviju, bilo je uvjet za sudjelovanje na kongresu tj. daljnju suradnju Weissmanna, člana od 1929. Grupa u sastavu Antolić, Viktor Hećimović, Zvonimir Kavurić, Josip Pičman, Josip Seissel, Bogdan Teodorović i Weissmann, aktivna i na zagrebačkoj arhitektonskoj sceni, uz opsežnu analizu Zagreba na kongresu izlaže i alternativnu verziju Atenske povelje kojom se insistirajući na sagledavanju grada u širem gospodarskom i prostornom kontekstu i političkom izjašnjavanju suprotstavila Le Corbusierovom apolitičnom tehnokratskom prijedlogu. Alternativna povelja bila je Weissmannova ulaznica u vrh organizacije. Nastanjen u Londonu i Parizu od 1934. Weissmann se uključuje u rad britanske i francuske grupe, sudjeluje u pripremama V. kongresa, a angažmanom nastavlja i nakon odlaska u SAD. Zagrebačku grupu, koja tada samo formalno postoji, prepušta Antoliću, koji se udružuje s Arthurom Kornom. Antolićevo aktiviranje u CIAM-u početak je druge etape i transfera ideologije Kongresa u urbanističku teoriju i praksu Hrvatske, napose nakon II. svjetskog rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-0000000-3046 - Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću (Boris Magaš, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Tamara Bjažić Klarin, (267071)