hrvatski

Uzgoj i proizvodnja malih preživača u Republici Hrvatskoj

Stanje ovčarske i kozarske proizvodnje kao posebne grane brdsko-planinskog (ovce) i mediteranskog područja (ovce i koze) nakon Drugog svjetskog rata sistematski su nazadovale, a autohtone koze su 1954. godine zakonom zabranjene za držanje u uzgoju. Tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) uništeno je i opljačkano oko 42% fonda ovaca i koza, tako da danas imamo svega 453.000 ovaca i oko 105.000 koza. Danas imamo cca 3.100 uzgajača ovaca s prosjekom do 50 ovaca ili 58%, zatim 50-100 ovaca ili 32% te preko 100 ovaca ili oko 10%. Kod koza oko 950 uzgajača s pretežno 50-100 koza ili 48%. Od ukupnih površina (5,680.000 ha) poljoprivredne površine u Hrvatskoj pokrivaju 57% (3,224.000 ha). Travnjačke površine (1,155.000 ha i livade 410.000 ha) neracionalno se koriste, a koristilo se svega 530.000 ha u 1992. godini. Pašnjaci su ekstenzivni i nisko proizvodni. Pasminski sastav ovaca čini 83% pramenka, a ostalo otpada na križance i čistokrvne pasmine. U 1994. godini proizvedeno je 3,201.000 tona ovčjeg mesa (od čega janjeće 63%), a vune svega 408 tona u 1994. godini kao posljedica rata, dok je proizvodnja mlijeka bila konstantno oko 5.120 miliona litara (1994.). Proizvodnja mlijeka u intenzivnom uzgoju koza (model "Vindija" d.o.o.) kretao se oko 505 litara kod smeđe i sanske pasmine koza, dok domaća koza daje oko 80-120 litara u kraćoj laktaciji. Za razvoj intenzivnog uzgoja malih preživača od posebne su važnosti poticajne mjere. Od toga uz organiziranu državnu savjetodavnu i selekcijsku službu, bitno je kreditiranje s niskim kamatnim stopama u trajanju od 5 godina, zatim premiranje ženskog i muškog podmlatka bespovratnim sredstvima, te kontinuirana izobrazba uzgajača. Sve navedeno povećava zainteresiranost uzgajača ovaca i koza za unapređenjem i intenziviranjem proizvodnje kod obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj.

mali preživači; uzgoj i proizvodnja;Hrvatska

nije evidentirano