Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 565309

Taksonomska problematika i rasprostranjenost glavnih vrsta drveća


Trinajstić, Ivo; Franjić, Jozo, Idžojtić, Marilena; Škvorc, Željko
Taksonomska problematika i rasprostranjenost glavnih vrsta drveća // Šume hrvatskoga Sredozemlja / Forests of the Croatian Mediterranean / Matić, Slavko (ur.).
Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2011. str. 162-181


Naslov
Taksonomska problematika i rasprostranjenost glavnih vrsta drveća
(Taxonomy and distribution of the main tree species)

Autori
Trinajstić, Ivo ; Franjić, Jozo, Idžojtić, Marilena ; Škvorc, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Šume hrvatskoga Sredozemlja / Forests of the Croatian Mediterranean

Urednik/ci
Matić, Slavko

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
162-181

ISBN
978-953-985715-6

Ključne riječi
Hrvatska, Sredozemlje, šume, authotono drveće i grmlje, nadstojna sastojina, podstojna sastojina, alohtono drveće
(Croatia, Mediterranean, forests, autochthonous trees and shrubs, upper forest layer, undergrowth, allochthonous trees)

Sažetak
U radu je opisano drveće i grmlje hrvatskoga Sredozemlja. Autohtone vrste podijeljene su na elemente nadstojne i podstojne sastojine. Navedene su sljedeće vrste: 1. Drveće - elementi nadstojne sastojine: crnika, česmina, česvina (Quercus ilex L.), medunac (Quercus pubescens Willd.), dub (Quercus virgiliana /Ten./ Ten.), cer (Quercus cerris L.), sladun (Quercus frainetto Ten.), oštrika, prnar (Quercus coccifera L.), obični koprivić, crni koprivić, košćela, crna kostela, ladonja, fafarinka (Celtis australis L.), žuti koprivić, žuta košćela (Celtis tournefortii Lam.), austrijski crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. nigra), dalmatinski crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. dalamatica /Vis./ Franco), pinija, pinj (Pinus pinea L.), alepski bor (Pinus halepensis Mill.) ; 2. Drveće - elementi podstojne sastojine: crni jasen (Fraxinus ornus L.), bijeli grab (Carpinus orientalis Mill.), makljen (Acer monspessulanum L.), crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.), javor gluhać (Acer obtusatum Kit.), lovor (Laurus nobilis L.), smrdljika (Pistacia terebinthus L.) ; 3. Grmlje - elementi podstojne sastojine: tršlja (Pistacia lentiscus L.) lemprika (Viburnum tinus L.), drijen (Cornus mas L.), smrika, šmrika (Juniperus oxycedrus L.), pukinja (Juniperus macrocarpa Sm.), gluhaćuša, gluhi smrić (Juniperus phoenicea L.). Opisane su sljedeće alohtone vrste drveća: hrast plutnjak (Quercus suber L.), obično Judino drvo, judić (Cercis siliquastrum L.), korzički crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. laricio /Poir./ Maire), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), obični čempres, mediteranski čempres (Cupressus sempervirens L.), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich.), atlaski cedar (Cedrus atlantica /Endl./ Manetti ex Carriere), himalajski cedar (Cedrus deodara /Roxb./ G. Don). Cijeli tekst napisan je dvojezično, na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Marilena Idžojtić, )
068-0680722-0564 - Gospodarenje staništima zahvaćenim sukcesijom u nizinskom području Hrvatske (Jozo Franjić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb