hrvatski

Hrvatska heraldička baština - novi izborni kolegij na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kao odgovor na nastavne potrebe za izbornim kolegijima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a napose njegovu Odsjeku za povijest, u ljetnom semestru akademske godine 2011./2012. predavat će se kolegij pod nazivom Hrvatska heraldička baština. Kolegij su osmislili i syllabus izradili prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, dr. sc. Ivan Botica i dr. sc. Tomislav Galović, nastavnici Odsjeka za povijest. Nastava će se realizirati kroz predavanja i terenski rad (arhivi, muzeji i knjižnice), a studenti će povremeno kao zadaću dobivati čitanje heraldičke literature koju će potom prezentirati na satu. U sadržajnom pogledu studente će se upoznati s osnovnim pojmovima, definicijama i povijesnim pregledom razvitka heraldike kao pomoćne povijesne discipline. Dobit će uvid kako u europsku tako i hrvatsku heraldičku baštinu, a također će se upoznati s dijelovima sfragističke i veksilološke baštine. Ovisno o tematskoj cjelini od studenata će se uz mentorstvo tražiti da samostalno obrade i opišu neke spomenike iz hrvatske heraldike. U vidu kompetencija studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije heraldičkih spomenika, te upoznati najvažniju literaturu i metodologiju znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnoga i interdisciplinarnoga pristupa spomenicima. Predviđeno je praktično svladavanje (transkribiranje, prevođenje) odabrane građe, ali i rad u ambijentalnim prostorima, tj. u arhivima, knjižnicama i muzejima koji čuvaju heraldičku građu. Namjera je pak predmetnih nastavnika da kao pozvani predavači unutar kolegija gostuju i pojedini istaknuti hrvatski heraldičari. Nastava unutar kolegija raspoređena je kroz 15 predavanja: 1. Uvod u kolegij. Opis rada. Literatura, 2. Povijesni pregled razvoja heraldike u Europi, 3. Povijesni pregled razvoja heraldike u Hrvatskoj, 4. Heraldička terminologija, 5. Armales, 6. Hrvatski heraldički zbornici, 7. Grb i plemstvo, 8. Hrvatski grb u povijesnim vrelima, 9. Grb i zastava Republike Hrvatske, 10. Dubrovačka heraldika, 11. Heraldika na kamenu, 12. Heraldička zbirka u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu ; Heraldička zbirka u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, 13. Suvremena heraldika – primjer izrade novoga grba, 14. Grbovi županija i gradova u Republici Hrvatskoj, 15. Zaključak – položaj heraldike kao pomoćne povijesne discipline i heraldičke baštine u današnjem društvu. Obvezatnu literaturu za kolegij Hrvatska heraldička baština čine udžbenici, knjige i stručni članci. Ponajprije to i je i dalje korisni udžbenik Bartola Zmajića (1907. – 1984.) Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, tj. njegovo drugo izdanje iz 1996. u redakciji i s dopunama Petra Strčića, a koje je ujedno popraćeno njegovim predgovorom i pogovorom o djelu i autoru. Nadalje, tu su dva vrijedna kataloga: Vlasta Brajković, Grbovi, grbovnice, rodoslovlja. Katalog zbirke grbova, grbovnica, rodoslovlja (1995.) i Goroslav Oštrić, Monumenta heraldica. Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije (2002.). Kao recentno djelo koje tematizira nacionalnu heraldiku u najširem smislu na popisu se nalazi knjiga Maria Jareba Hrvatski nacionalni simboli (2010.), kao i knjiga Povijest hrvatskoga grba (2011.) Dubravke Peić Čaldarović i Nikše Stančića. Kao dopunska literatura studentima je preporučen heraldički zbornik Ivana Bojničića Der Adel von Kroatien und Slavonien (u ediciji: J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, zagrebačko izdanje iz 1995.) i Carla Georga Friedricha Heyera von Rosenfelda Der Adel des Königreichs Dalmatien (u ediciji J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, također zagrebačko izdanje iz 1995.). Studentima je na raspolaganje – kao bibliografski okvir za upoznavanje heraldike – stavljena bibliografija s oko tisuću jedinica koju su izradili Tomislav Galović i Emir O. Filipović (''Prilog bibliografiji radova o heraldici /s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu/'', Arhivski vjesnik 51/2008). Uvid pak u dva stara heraldička djela, jedno rukopisno, a drugo tiskano pruža knjiga Ive Banca Grbovi biljezi identiteta (1991.). Tu su faksimilno i u prijevodu objavljeni Korjenić-Neorićev grbovnik (iz 1595.) i Stemmatographiae Illyricanae liber primus Pavla Rittera Vitezovića (Zagreb 1702.). Kao dopunska literatura preporučen je i članak Dubravke Peić Čaldarović ''Grbovi hrvatskoga plemstva – činjenice kulturnog naslijeđa i identiteta'' (Povijesni prilozi 31/2006/). Od suvremene heraldičke produkcije studentima su ponuđene ad legendum dvije monografije Željka Heimera Grb i zastava Republike Hrvatske (2008.) i Grbovi i zastave grada Zagreba (2009.) te knjižica Hrvoja Kekeza Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj (2009.). Dakako da svime ovim autori i teme iz hrvatske heraldike nisu iscrpljene već je pružen tek jedan elementaran, ali po mnogočemu zaokružen uvid u našu bogatu heraldičku baštinu.

hrvatska heraldička baština; izborni kolegij; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

nije evidentirano

engleski

Croatian Heraldic Heritage - A new elective course at the History Department of the University of Zagreb Faculty of Philosophy

Kao odgovor na nastavne potrebe za izbornim kolegijima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a napose njegovu Odsjeku za povijest, u ljetnom semestru akademske godine 2011./2012. predavat će se kolegij pod nazivom Hrvatska heraldička baština. Kolegij su osmislili i syllabus izradili prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, dr. sc. Ivan Botica i dr. sc. Tomislav Galović, nastavnici Odsjeka za povijest. Nastava će se realizirati kroz predavanja i terenski rad (arhivi, muzeji i knjižnice), a studenti će povremeno kao zadaću dobivati čitanje heraldičke literature koju će potom prezentirati na satu. U sadržajnom pogledu studente će se upoznati s osnovnim pojmovima, definicijama i povijesnim pregledom razvitka heraldike kao pomoćne povijesne discipline. Dobit će uvid kako u europsku tako i hrvatsku heraldičku baštinu, a također će se upoznati s dijelovima sfragističke i veksilološke baštine. Ovisno o tematskoj cjelini od studenata će se uz mentorstvo tražiti da samostalno obrade i opišu neke spomenike iz hrvatske heraldike. U vidu kompetencija studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije heraldičkih spomenika, te upoznati najvažniju literaturu i metodologiju znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnoga i interdisciplinarnoga pristupa spomenicima. Predviđeno je praktično svladavanje (transkribiranje, prevođenje) odabrane građe, ali i rad u ambijentalnim prostorima, tj. u arhivima, knjižnicama i muzejima koji čuvaju heraldičku građu. Namjera je pak predmetnih nastavnika da kao pozvani predavači unutar kolegija gostuju i pojedini istaknuti hrvatski heraldičari. Nastava unutar kolegija raspoređena je kroz 15 predavanja: 1. Uvod u kolegij. Opis rada. Literatura, 2. Povijesni pregled razvoja heraldike u Europi, 3. Povijesni pregled razvoja heraldike u Hrvatskoj, 4. Heraldička terminologija, 5. Armales, 6. Hrvatski heraldički zbornici, 7. Grb i plemstvo, 8. Hrvatski grb u povijesnim vrelima, 9. Grb i zastava Republike Hrvatske, 10. Dubrovačka heraldika, 11. Heraldika na kamenu, 12. Heraldička zbirka u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu ; Heraldička zbirka u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, 13. Suvremena heraldika – primjer izrade novoga grba, 14. Grbovi županija i gradova u Republici Hrvatskoj, 15. Zaključak – položaj heraldike kao pomoćne povijesne discipline i heraldičke baštine u današnjem društvu. Obvezatnu literaturu za kolegij Hrvatska heraldička baština čine udžbenici, knjige i stručni članci. Ponajprije to i je i dalje korisni udžbenik Bartola Zmajića (1907. – 1984.) Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, tj. njegovo drugo izdanje iz 1996. u redakciji i s dopunama Petra Strčića, a koje je ujedno popraćeno njegovim predgovorom i pogovorom o djelu i autoru. Nadalje, tu su dva vrijedna kataloga: Vlasta Brajković, Grbovi, grbovnice, rodoslovlja. Katalog zbirke grbova, grbovnica, rodoslovlja (1995.) i Goroslav Oštrić, Monumenta heraldica. Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije (2002.). Kao recentno djelo koje tematizira nacionalnu heraldiku u najširem smislu na popisu se nalazi knjiga Maria Jareba Hrvatski nacionalni simboli (2010.), kao i knjiga Povijest hrvatskoga grba (2011.) Dubravke Peić Čaldarović i Nikše Stančića. Kao dopunska literatura studentima je preporučen heraldički zbornik Ivana Bojničića Der Adel von Kroatien und Slavonien (u ediciji: J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, zagrebačko izdanje iz 1995.) i Carla Georga Friedricha Heyera von Rosenfelda Der Adel des Königreichs Dalmatien (u ediciji J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, također zagrebačko izdanje iz 1995.). Studentima je na raspolaganje – kao bibliografski okvir za upoznavanje heraldike – stavljena bibliografija s oko tisuću jedinica koju su izradili Tomislav Galović i Emir O. Filipović (''Prilog bibliografiji radova o heraldici /s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu/'', Arhivski vjesnik 51/2008). Uvid pak u dva stara heraldička djela, jedno rukopisno, a drugo tiskano pruža knjiga Ive Banca Grbovi biljezi identiteta (1991.). Tu su faksimilno i u prijevodu objavljeni Korjenić-Neorićev grbovnik (iz 1595.) i Stemmatographiae Illyricanae liber primus Pavla Rittera Vitezovića (Zagreb 1702.). Kao dopunska literatura preporučen je i članak Dubravke Peić Čaldarović ''Grbovi hrvatskoga plemstva – činjenice kulturnog naslijeđa i identiteta'' (Povijesni prilozi 31/2006/). Od suvremene heraldičke produkcije studentima su ponuđene ad legendum dvije monografije Željka Heimera Grb i zastava Republike Hrvatske (2008.) i Grbovi i zastave grada Zagreba (2009.) te knjižica Hrvoja Kekeza Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj (2009.). Dakako da svime ovim autori i teme iz hrvatske heraldike nisu iscrpljene već je pružen tek jedan elementaran, ali po mnogočemu zaokružen uvid u našu bogatu heraldičku baštinu.

croatian heraldic heritage; elective course; History Department of the University of Zagreb Faculty of Philosophy

nije evidentirano