Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 565273

Kvaliteta školskog života i subjektivna dobrobit učenika u ranoj adolescenciji


Grozdić, Danijela
Kvaliteta školskog života i subjektivna dobrobit učenika u ranoj adolescenciji 2011., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb


Naslov
Kvaliteta školskog života i subjektivna dobrobit učenika u ranoj adolescenciji
(Quality of school life and students’ subjective well-being during early adolescence)

Autori
Grozdić, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12.

Godina
2011

Stranica
43

Mentor
Raboteg-Šarić, Zora

Ključne riječi
Kvaliteta školskog života ; zadovoljstvo životom ; pozitivne i negativne emocije ; subjektivna dobrobit
(Quality of school life ; life satisfaction ; positive and negative emotions ; subjective well-being)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između različitih aspekata kvalitete školskog života i subjektivne dobrobiti učenika u ranoj adolescenciji. U istraživanju je sudjelovalo 259 učenika (148 dječaka i 111 djevojčica) šestog i sedmog razreda osnovne škole. Primijenjene su subskale adaptirane verzije Upitnika kvalitete školskog života (Raboteg- Šarić i sur., 2009), Skala zadovoljstva životom učenika (Huebner, 1991) te Skala pozitivnih i negativnih afekata za djecu (Laurent i sur., 1999). Rezultati su pokazali da djevojčice imaju pozitivniji stav prema školi i doživljavaju manje negativnih osjećaja prema školi, dok spolne razlike na specifičnim aspektima kvalitete školskog života i na mjerama subjektivne dobrobiti nisu značajne. Korelacijskom analizom utvrđeno je da su opće zadovoljstvo učenika školom i zadovoljstvo učenika specifičnim indikatorima kvalitete školskog života značajno pozitivno povezani sa zadovoljstvom životom učenika i učestalosti doživljavanja pozitivnih emocija, a negativno s učestalosti doživljavanja negativnih emocija u svakodnevnom životu. Negativan stav učenika prema školi značajno je pozitivno povezan s učestalosti doživljavanja negativnih emocija, a negativno sa zadovoljstvom životom učenika i učestalosti doživljavanja pozitivnih emocija. Multiplom regresijskom analizom utvrđeno je da se zadovoljstvo životom učenika može najbolje objasniti na temelju bolje integriranosti učenika u društveni život škole, kvalitetnijeg odnosa učenika s nastavnicima i manje negativnog stava učenika prema školi. Pozitivne emocije koje učenici doživljavaju mogu se najbolje predvidjeti na temelju bolje socijalne integriranosti učenika u školi, većeg zadovoljstva učenika školom i boljeg školskog uspjeha učenika. Negativne emocije koje učenici doživljavaju najbolje se mogu objasniti na temelju negativnijeg stava učenika prema školi i lošijeg odnosa učenika s nastavnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
194-1941558-1527 - Odrednice roditeljstva, obiteljski odnosi i psihosocijalna dobrobit djece (Zora Raboteg-Šarić, )

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb