hrvatski

Gdje žive Mirmidonci? Prilog raspravi o značenju pojmova Mirmidones i Marab u zadarskoj legendi o prijenosu moći sv. Krševana

Problem identiteta zagonetnih Mirmidones, koji su (prema svjedočanstvu iz 1035. godine) s Hrvatima trebali sudjelovati u pobuni vojvode Istre i Karintije Adalberona, jedna je od „manjih“ tema koje su se dotaknuli rijetki istraživači hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. Vrijedan pomak u gotovo stoljetnoj raspravi o tome treba li u tim „Mirmidoncima“ vidjeti Slovence, Mađare, Čehe ili Bugare učinio je S. Antoljak povezavši tumačenje spomenutoga pisma s raščlambom srednjovjekovne zadarske legende o prijenosu moći sv. Krševana. Cilj je ovoga rada - uzimajući u obzir rezultate dosadašnje rasprave na temelju dosad donekle zanemarenih izvora - ponovno razmotriti moguće značenje pojmova Mirmidones i provincia Marab u toj zadarskoj legendi. Ne priklanjajući se a priori ni jednome od dosad iznesenih tumačenja, spomen Mirmidona i pokrajine Morave nastoji se rasvijetliti u kontekstu slabije poznate epizode iz ranosrednjovjekovne povijesti srednjega Podunavlja. Ukazujući na podudarnosti među ranosrednjovjekovnim bizantskim i zapadnim izvorima koji spominju pokrajinu i/ili grad Moravu na području današnje sjeverne Srbije, razmatra se mogućnost prema kojoj bi spomen Mirmidona i Morave u zadarskoj legendi mogao biti zamućeni odraz ranosrednjovjekovnoga društvenog pamćenja vezanog uz tu Moravu. Na tragu te pretpostavke dotiče se i šira problematika ranosrednjovjekovne geografije, to jest podsjeća na povijesni kontekst dodira zapadnih bugarskih područja, Hrvatske Kneževine i dalmatinskih gradova u ranome srednjem vijeku.

Mirmidonci; Morava; rani srednji vijek; Zadar; hagiografija; sv. Krševan; Podunavlje; crkvena organizacija; Bugari

nije evidentirano