Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 564959

Njega i obnova šuma hrvatskoga Sredozemlja


Matić, Slavko; Anić, Igor; Oršanić, Milan; Mikac, Stjepan
Njega i obnova šuma hrvatskoga Sredozemlja // Šume hrvatskoga Sredozemlja / Matić, Slavko (ur.).
Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2011. str. 375-386


Naslov
Njega i obnova šuma hrvatskoga Sredozemlja
(Tending and regeneration of forests in the Croatian Mediterranean region)

Autori
Matić, Slavko ; Anić, Igor ; Oršanić, Milan ; Mikac, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Šume hrvatskoga Sredozemlja

Urednik/ci
Matić, Slavko

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
375-386

ISBN
978-953-985715-6

Ključne riječi
Njega šuma, obnova šuma, Sredozemlje, Hrvatska
(Forest tending, forest regeneration, Mediterranean, Croatia)

Sažetak
Sredozemne šume Hrvatske najvećim se dijelom prostiru na područjima eumediterana kojega obilježava hrast crnika (Quercus ilex L.) i submediterana gdje dominantnu ulogu ima hrast medunac (Quercus pubescens Willd.). Hrastovi crnika i medunac su temeljne vrste drveća klimatogenih šumskih zajednica koje su cilj progresivne sukcesije šumske vegetacije tih područja (Matić i dr. 1997). Uz njih, na navedenim područjima rastu dvije temeljne crnogorične vrste drveća. To su alepski bor (Pinus halepensis Mill.) u eumediteranu i crni bor (Pinus nigra Arn.) u submediteranu. Borovi imaju pionirsku ulogu u progresivnoj sukcesiji šumske vegetacije. U hrvatskim sredozemnim šumama raste veći broj bjelogoričnih vrsta drveća i poludrveća koje su pratitelji hrastova crnike i medunca. Spomenut ćemo najzanimljivije sa šumskouzgojnoga stajališta: crni jasen (Fraxinus ornus L.), bjelograbić (Carpinus orientalis Mill.), crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.), maklen (Acer monspessulanum L.), gluhač (Acer obtusatum Waldst. et Kit. ex Willd.), obični i žuti koprivić (Celtis australis L., Celtis tournefortii Lam.), rašeljku (Prunus mahaleb L.), rogač (Ceratonia siliqua L.), divlju maslinu (Olea europaea L. ssp. sylvestris (Mill.) Rouy), zelenike (Phyllirea sp.), mukinju (Sorbus aria (L.) Crantz.), brekinju (Sorbus torminalis (L.) Crantz), lovor (Laurus nobilis L.) i veliki vrijes (Erica arborea L.). Od ostalih crnogoričnih autoktonih i aloktonih vrsta drveća nalazimo brucijski bor (Pinus brutia Ten.), primorski bor (Pinus pinaster Aiton), piniju (Pinus pinea L.), cedrove (Cedrus sp.) i obični ili mediteranski čempres (Cupressus sempervirens L.). U ovom ćemo se poglavlju osvrnuti na temeljna načela njege i obnove sredozemnih šuma, posebice onih vrsta drveća čije su sastojine najraširenije. To su šumske kulture i prirodne sastojine borova, sastojine hrastova crnike i medunca niskoga uzgojnog oblika te degradacijske stadije šuma crnike i medunca. Uloga sredozemnih šuma suštinski se ne razlikuje od uloge šuma unutrašnjosti. Neposredne koristi, ponajprije proizvodnja drvne tvari, su izraženije u šumama kontinentalnog dijela Hrvatske. Međutim, dobra je okolnost što postoji čvrsta veza između količine i kakvoće drvne pričuve te općekorisnih funkcija šuma. Kvalitetne, vitalne i stabilne šume s optimalnim drvnim pričuvama, maksimalnim prirastom i sposobnošću prirodnoga pomlađivanja istodobno su najbolje glede zadovoljavanja općekorisnih funkcija. S druge strane, bez obzira na degradacijski stadij i uzgojni oblik, šume sredozemlja imaju neprocjenjivu ulogu u pružanju općekorisnih dobara – ekoloških (zaštitnih), socijalnih (društvenih) i socijalno-ekofizioloških (Prpić 2003). Ne može se zanemariti niti njihova gospodarska uloga, posebice danas kada proizvodnja drva za energiju postaje sve značajnijom. Sredozemne šume obiluju drvenastim vrstama visokog bioenergetskog potencijala. Šumarstvo na kršu treba prepoznati mogućnosti svakoga staništa i sastojine te na temelju toga odrediti metode i intenzitete šumskouzgojnih postupaka. U prvi plan treba staviti one šumskouzgojne postupke koji će pridonijeti zaustavljanju degradacije, pokretanju prirodne progresije i povećanju kvalitete šuma. Sukladno tomu, u razmatranju šumskouzgojne problematike sredozemnih šuma Hrvatske pažnju treba usmjeriti na (Matić i dr. 1996): - optimalan broj biljaka po jedinici površine za pošumljavanje - omjer bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta drveća prilikom pošumljavanja - utjecaj postojeće šumske vegetacije na stabilnost i proizvodnju novoosnovanih sastojina - intenzitete, metode i dinamiku šumskouzgojnih postupaka u degradacijskim stadijima sredozemnih šuma - uzgojne postupke i ophodnju u sastojinama različitih uzgojnih oblika - metode prevođenja panjača u sjemenjače - njegu i obnovu šumskih kultura i prirodnih sastojina crnogorice - šumskouzgojne postupke s ciljem smanjenja šteta od požara i biotskih čimbenika - racionalizaciju radova u pojedinim degradacijskim stadijima i uzgojnim oblicima uz mogućnost korištenja posječenog drva za proizvodnju bioenergije. O svemu navedenome treba voditi računa prilikom planiranja i izvedbe triju glavnih grupa šumskouzgojnih postupaka u šumama sredozemlja: podizanju šumskih kultura na golome kršu (pošumljavanje), njezi šuma i njihovoj pretvorbi u viši uzgojni oblik te obnovi šuma prirodnim ili umjetnim načinom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Knjiga je pripremljena dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.