Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 564707

Marko Rašica


Žaja Vrbica, Sanja
Marko Rašica 2011., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Marko Rašica

Autori
Žaja Vrbica, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.6

Godina
2011

Stranica
391

Mentor
Maroević, Tonko

Ključne riječi
Marko Rašica; secesija; simbolizam; Beč; magični realizam; art deco; nacionalni izraz; hrvatsko slikarstvo do II. svjetskog rata
(Marko Rašica; secession; symbolism; Vienna; magic realism; art deco; national expression; Croatian painting up to the second World War)

Sažetak
SAŽETAK Marko Rašica (1883.-1963.) rođen je u Dubrovniku, gdje je dobio osnovno obrazovanje. Već u dječačkoj dobi pokazivao je slikarski talent, a slikati je učio sporadično, u atelijerima stranih slikara nastanjenih u Dubrovniku i slikara - povremenih posjetitelja, do 1903. g. kad izvodi scenografije za Vojnovićev Ekvinocijo. Dubrovačka općina potaknuta uspješno obavljenim poslom dodjeljuje mu stipendiju za odlazak na Akademie der bildende Künste u Beču, a nakon položenog prijemnog ispita na jesen 1903.g. odlazi u Beč. Kozmopolitski univerzalizam snažno utječe na mladog Rašicu ; prati izložbe Secesije, posebno radove Gustava Klimta, a i sam stvara u duhu novog secesijskog pokreta djela plenerističkog predznaka, secesije i simbolizma, poentilističkim duktusom. Zajedno s nekoliko hrvatskih i slovenskih studenata umjetničkih studija osniva društvo Vesna, s namjerom kreiranja djela nadahnutih domaćom etnografskom baštinom. Izlaže na izložbi umjetničkog udruženja Hagenbund, a potom i na Austrijskoj izložbi priređenoj u Londonu 1906. g. Sljedeće 1907. g. završava studij i odlazi u Ljubljanu, a zatim čitavo desetljeće mijenja boravišta, putuje Italijom, a duže se zadržava u Dubrovniku, Münchenu, Pragu, Parizu i Nizozemskoj. Paralelno priređuje i brojne izložbe, popraćene pozitivnim likovnim kritikama. Bio je član Društva Medulić do jeseni 1910.g., a nakon izlaska iz Društva stvara i dalje djela u duhu medulićevske estetike. Dvije slike izložio je na 40. izložbi Secesije 1912. g. u Beču, zapažene od komentatora bečkog lista Neue Freie Presse, Franza Servaesa. U Parizu izučava tehniku iskucavanja metala i usvaja estetiku art décoa. Godine 1917. g. dolazi u Zagreb, nakon zapažene izložbe u Salonu Ullrich dobiva mjesto profesora na Obrtnoj školi i tu se trajno nastanjuje. Tijekom trećeg desetljeća, apogeja Rašičina stvaralaštva, izvodi niz javnih sakralnih kompozicija, a gotovo svake godine priređuje samostalne izložbe u Salonu Ullrich. Izvodi djela različitih tehnika u duhu aktualnih „povrataka redu“, s izrazitim priklonom magičnom realizmu i art décou. Izlaže na Pariškoj izložbi 1925.g., a potom objavljuje članak s nizom ideja o primjeni nacionalnih motiva. Svoje ideje konkretizira kreiranjem niza predmeta predstavljenih na izložbi Djela 1927. g. u Zagrebu. Te aktivnosti kulminacija su Rašičinih nastojanja definiranja i primjene nacionalnih motiva, uočljivih od studentskih bečkih aktivnosti u društvu Vesna i djelovanja u duhu Medulića, a sukladne su sličnim procesima manifestiranim u tom razdoblju na srednjeeuropskom prostoru i u Hrvatskoj. Bio je iznimno svestran umjetnik, pored radova u ulju i akvarela okušao se i u grafičkim tehnikama, iskucavanju metala, vitrajima, mozaicima, primijenjenim umjetnostima: grafičkom i tekstilnom dizajnu, karikaturama, kontinuirano praćen od likovne kritike. Izveo je niz pejzaža dubrovačke okolice i sjevernog Jadrana iznimnih vrijednosti, a njegova djela uvrštena su u najznačajnije preglede hrvatske umjetnosti prve polovine 20. st. i nalaze se u fundusima većine hrvatskih umjetničkih muzeja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
269-0000000-3374 - Likovna umjetnost i likovna kultura 19., 20. i 21. stoljeća u Dalmaciji (Vinko Srhoj, )
(Vinko Srhoj)

Ustanove
Sveučilište u Dubrovniku

Autor s matičnim brojem:
Sanja Žaja Vrbica, (281816)