hrvatski

Analiza razvoja riječnih informacijskih servisa u funkciji razvoja transportne logistike u podunavskoj regiji

Dunav je nakon Volge sa svojih 2 888 km najduža europska rijeka. Izvire na jugozapadu Njemačke i teče prema jugoistoku Europe kroz Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Moldaviju sve do Crnog mora u Ukrajini. Dunav je kroz povijest bio i ostao važan međunarodni plovni put, iako u zadnje vrijeme zanemaren. Prometnim strategijama Europska unija želi veći dio teretnog prometa s ceste prebaciti na unutarnje plovne putove i željeznicu. S obzirom da velik dio neiskorištenog plovnog kapaciteta rijeke Dunav ima veliku ulogu u promicanju ekološki prihvatljivog i energetski učinkovitog načina prijevoza. Cilj prometne politike Europske unije je modernizirati riječne plovne putove i na taj način napraviti ih konkurentnim načinom prijevoza prema ostalim modovima. Diplomski rad analizira uvođenje Riječnih informacijskih servisa (RIS) na rijeci Dunav, te njihov utjecaj na razvoj transportne logistike u podunavskoj regiji. Dunav je rijeka koja teče kroz više država te postavljanje Riječnih informacijskih servisa predstavlja izazov zbog razlike u kulturi, običajima, zakonima i standardima svake od tih država. Riječni informacijski servis zamišljen je kao jedinstven skup usluga kako bi se omogućio nesmetan, brz i pouzdan prijevoz tereta na unutarnjim plovnim putovima. Kako bi se postigao taj cilj potrebno je uskladiti mnoge zakone i standarde između država. U drugom poglavlju je pojašnjen način rada Riječnih informacijskih servisa, njihove usluge i prednosti koje se dobivaju njihovom implementacijom. Treći dio govori općenito o razvoju transporta na rijeci Dunav, dani su podaci o plovnom putu Dunava, detaljno je opisan dio plovnog puta koji prolazi kroz Hrvatsku zajedno s tehničkim objektima i građevinama na plovnom putu. U nastavku trećeg poglavlja opisan je projekt ALSO Danube čiji je cilj bio istražiti utjecaj integracije ekološki prihvatljivog i energetski učinkovitog transporta na unutarnjim plovnim putovima u opskrbnim lancima na osi Rajna – Majna – Dunav i projekt RISING koji je nastavak projekta ALSO Danube. Objašnjeni su ciljevi te dani rezultati i zaključci projekta. Također se opisuje i Akcijski plan Europske strategije 2020. za Podunavlje. Opisani su ciljevi, te načini izvođenja i nadzora provođenja akcijskih planova u sektoru prometa na unutarnjim plovnim putovima, željezničkom, cestovnom i zračnom prometu te na području mobilnosti i multimodalnosti. U četvrtom dijelu opisan je status implementacije Riječnih informacijskih servisa u zemljama podunavske regije s naglaskom na Austriju koja je prvo počela s implementacijom Riječnih informacijskih servisa na Dunavu. Peti dio u potpunosti je orijentiran na implementaciju Riječnih informacijskih servisa u Hrvatskoj. Opisuje tijek implementacije, CRORIS sustav, njegove elemente, korisničko sučelje, usluge i funkcije koje su dostupne u Hrvatskoj. Na kraju poglavlja pod naslovom Budućnost RIS-a u Hrvatskoj dane su usluge koje će biti uvedene u Hrvatskoj u skoroj budućnosti i opisana je Nacionalna RIS središnjica u Sisku čija je izgradnja u tijeku. Zadnji dio diplomskog rada govori o budućnosti RIS-a do 2025. godine. Opisana je prometna politika Europske unije čiji je cilj kako je već spomenuto ekološki prihvatljiv i učinkovit način prijevoza, odnosno prebacivanje tereta s ceste na alternativne modove, željeznicu i unutarnje plovne putove. U drugom dijelu poglavlja dana je slika Riječnih informacijskih servisa u budućnosti, usluge koje će davati korisnicima i uloga koju će imati na unutarnjim plovnim putovima.

RIS; CRORIS; Dunavska regija; transportna logistika

nije evidentirano