Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 563905

Primjena univerzalne jednadžbe erozije na primjeru tala Grada Zagreba


Jurjević, Martina
Primjena univerzalne jednadžbe erozije na primjeru tala Grada Zagreba 2011., magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Primjena univerzalne jednadžbe erozije na primjeru tala Grada Zagreba

Autori
Jurjević, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2011

Stranica
91.

Mentor
Kisić, Ivica

Ključne riječi
Erozija; tlo; usjevi; Grad Zagreb

Sažetak
Ispitivano područje nema strogo poljoprivredni značaj. Kako se radi o području glavnog grada Republike Hrvatske administrativni, urbanistički, prometni značaj gotovo uvijek je prevladao nad poljoprivrednim utjecajem. Zagrebačka okolica ima potencijal i za poljoprivrednu proizvodnju, no važnije od samog „potencijala“ činjenica je da Grad Zagreb gubi svoje zelene površine. Razvoj grada otjerao je građevinare duboko u Sljemensku goru i proširio se do doline Save. Rezultat takvog „razvoja“ gradova doveo je do uništavanja prirodnog pokrova u Gradu. Ovaj rad zamišljen je s jednu stranu kao pomoć nama koji bi željeli na području okolice Zagreba ostvariti poljoprivrednu proizvodnju a s drugu stranu onima koji traže prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko ukazati na problem erozije tla vodom pri različitoj pokrovnosti tla i različitom nagibu. Nakon analize utvrđenih tala na području Grada Zagreba može se utvrditi sljedeće: Regosol (sirozem) na laporu s tolerantnom erozijom od 1 t/ha/godišnje manje je pogodan za uzgoj bilo ratarskih bilo voćarskih ili povrtlarskih kultura. Uz pravilne agrotehničke zahvate na nagibima do 2% na svim ispitivanim parcelama (do dužine od 200m) i na padinama od 4% do dužine parcele od 50m moguće je osnivanje pašnjaka i višegodišnjih travnatih pokrova. Osim toga strni usjevi se mogu uspostavljati na nagibima od 1 % do dužine od 150m. Moguća je i sadnja okopavina i nekih povrtnih kultura, ali samo do dužine parcele od 50m na nagibu parcele ne većem od 1%. Isti je rezultat i za kruške, jabuke i vinovu lozu, marelicu i breskvu, lijesku, višnju, šljivu i orah. Za ostvarivanje parcele dužine do 50m trebalo bi povesti postupak terasiranja ili konturne obrade tla. Također je moguće i unošenje organskog materijala u tlo koja bi uzrokovala promjenu pedofiziklanih svojstva tla. Upitna je financijska isplativost ovih postupaka. Ovo tlo moguće je zadržati pod livadama ili šumskom vegetacijom i na taj način svesti eroziju ispod tolerantne razine. Rendzina koluvijalna na laporu ima tolerantnu eroziju od 1 t/ha/godišnje. Uz pravilan izbor agrotehničkih zahvata na nagibima do 4% na svim ispitivanim parcelama i na nagibu od 6% na parceli do dužine od 50m moguć je osnivanje trajnih pašnjaka. Oranični i strni usjevi s pravilnom agrotehnikom mogući su do nagiba terena od 2% i dužine parcele od 50m. Okopavine i povrtne kulture moguće je uzgajati tek na padinama od 1% na svim ispitivanim dužinama parcela. Isto se pokazalo za jabuke, kruške, vinovu lozu, breskvu i marelicu. Lijeska, orah, višnja i šljiva restriktivnije su u smislu da je njihov uzgoj moguć tek na nagibu do 1% na parcelama do 150m. Šumom pokriveno tlo na rendzini koluvijalnoj na laporu kao i na svim ostalim ispitivanim tlima drži eroziju ispod tolerantne razine. Rendzina koluvijalna na mekim vapnencima pogodna je za pašnjake na svim ispitivanim dužinama parcela na svim ispitivanim nagibima. Oranični usjevi također se mogu uzgajati na svim nagibima i dužinama parcele, ali je na nagibima većim od 4% i dužini parcele većoj od 50m obavezna primjena agrotehničkih zahvata. Strne usjeve, okopavine i neke povrtne kulture s odabranom agrotehnikom moguće je uzgajati do nagiba od 4% dužine parcele od 50m. Jabuke, kruške, vinovu lozu moguće je uzgajati na nagibima do 2% i dužinama parcela do 50m, breskve i marelice mogu se uz kvalitetnu agrotehniku uzgajati do nagiba parcele od 4% i dužine parcele od 50m. Isto ograničenje imaju i višnje, šljive, orah i lijeska. Šumska područja nemaju ograničenja na ovom tipu tla. Vertisol karbonatni ima tolerantnu eroziju od 2 t/ha /godišnje i potencijalna erozija manja je od tolerantne na nagibima parcele od 1% do dužine parcele od 150m. Višegodišnji travnati nasadi pogodni su za uzgoj na svim ispitivanim nagibima i dužinama parcela. Oranični usjevi mogu se uzgajati na nagibima do 4% i dužinama parcele do 100m a strne kulture do nagiba 4% i dužine parcele od 100m. Okopavine, povrtne kulture, breskva, marelica, orah, višnja, šljiva i lijeska do nagiba od 2% mogu se uzgajati na svim ispitivanim dužinama bez ograničenja na eroziju. Jabuka kruška i vinova loza uzgajati se mogu na nagibima od 2% i dužinama parcele od 100m. Šumska područja nemaju ograničenja s obzirom na eroziju. Eutrično smeđe tlo na laporu ima tolerantnu eroziju od 3 t/ha/godišnje. Potencijalna erozija manja je od tolerantne na svim ispitivanim dužinama parcela na nagibu od 1%. Višegodišnji pašnjaci mogu se uzgajati na svim nagibima parcela i dužinama ispitivanih parcela. Oranični usjevi pogodni su za uzgoj na nagibima od 6% do dužine parcele od 50m, a strni usjevi okopavine i neke povrtne kulture do nagiba od 4% i dužinama parcele do 100m. Jabuka, kruška, vinova loza, višnja, šljiva, orah i lijeska mogu se uzgajati na nagibima do 2% na svim ispitivanim dužinama parcele, a breskve i marelice do nagiba od 4% i dužinama parcele od 50m. Šumski pokrov štiti tlo od erozije na svim dužinama i nagibima parcela. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu s tolerantnom erozijom od 3 t/ha/godišnje ima potencijalnu eroziju manju od tolerantne na nagibu do 2% i svim ispitivanim dužinama parcele. Višegodišnji nasadi mogu se bez ograničenja uzgajati na ovom tipu tla. Strni usjevi imaju ista ograničenja kao i oranični usjevi. Okopavine i povrtne kulture mogu se uzgajati do dužine od 150m na nagibima od 6%, a jabuke, kruške, vinova loza, breskva i marelica do istog nagiba, ali dužine parcele od 50m. Višnja, šljiva, orah i lijeska na nagibima od 4% do dužine parcele od 50m mogu se bez ograničenja uzgajati na ovom tipu tla. Šumska područja nemaju ograničenja na eroziju. Lesivirano tlo luvisol na izluženom lesu tipično i na vapnencu i dolomitu imaju tolerantnu eroziju od 10 t/ha/godišnje i potencijalnu eroziju manju od tolerantne na nagibima do 4% i dužinama parcele od 50m. Višegodišnji travnati nasadi nemaju ograničenja na uzgoj s obzirom na eroziju. Strni usjevi bez opasnosti od erozijskoga djelovanja mogu se uzgajati na nagibima do 8% i dužinama parcele do 150m, a okopavnine i povrtne kulture do istog nagiba i dužine parcele od 100m. Jabuke, kruške i vinova loza mogu se uzgajati do nagiba od 8% i dužine parcele od 50m, a breskve i marelice na istom nagibu do dužine parcele od 150m. Višnje, šljive, orah i lijeska do nagiba od 8% i dužine od 100m mogu se uzgajati bez opasnosti od pojave erozijskih procesa. Šume dobro čuvaju ovo tlo od erozije. Lesivirano tlo na laporu do nagiba od 2% i dužine parcele od 150m ima tolerantnu eroziju veću od potencijalne. Višegodišnji travni nasadi mogu se bez ograničenja od erozije uzgajati na svim ispitivanim dužinama i nagibima parcela. Strni usjevi se do nagiba od 8% i dužine parcele od 150m mogu uzgajati bez opasnosti od erozije. Okopavine i povrtne kulture nemaju ograničenja na eroziju do nagiba od 6% i dužine parcele od 100m. Jabuka, kruška, vinova loza i marelica, breskva do dužine parcele od 50m i nagiba od 6% mogu se uzgajati bez opasnosti od erozije. Višnja, šljiva, orah i lijeska također imaju ista ograničenja za uzgoj. Šumska tla nemaju ograničenja s obzirom na eroziju. Rigolano tlo iz rendzine sa tolerantnom erozijom od 3 t/ha/godišnje ima na nagibu od 1% na svim ispitivanim dužinama terena potencijalnu eroziju manju od tolerantne. Travnati usjevi nemaju ograničenja za uzgoj na ovom tipu tla. Oranični usjevi mogu se uzgajati do nagiba od 4% i dužine parcele od 100m, a strni do istog nagiba i dužine parcele od 50m. Okopavine i povrtne kulture mogu se bez opasnosti od erozije uzgajati na svim dužinama parcela do nagiba od 4%. Jabuka, kruška i vinova loza samo do nagiba od 2% i dužine od 100m, a breskva i marelica do istog nagiba i dužine do 50m. Višnja, šljiva, orah i ljeska bez opasnosti od erozije mogu se uzgajati na nagibima do 2% i dužinama parcele od 150m. Šumska tla nemaju ograničenja za uzgoj na ovom tipu tla. Pseudoglej obronačni sa tolerantnom erozijom od 10 t/ha/godišnje ima na nagibu od 1% na svim ispitivanim dužinama terena i na nagibima terena od 2% do dužine od 150m, potencijalnu eroziju manju od tolerantne. Travnati usjevi nemaju ograničenja za uzgoj do nagiba terena od 6% i dužine parcele od 150m, te na nagibu od 8% do dužine parcele od 50m tla. Oranični usjevi se mogu uzgajati do nagiba od 6% i dužine parcele od 150m i na nagibima terena od 8% na dužini parcele od 50m, a strni do nagiba od 6% i dužine parcele od 100m. Okopavine i povrtne kulture mogu se bez opasnosti od erozije uzgajati na svim dužinama parcela do nagiba od 6% i dužini parcele do 50m. Jabuka, kruška i vinova loza samo do nagiba od 4% i dužine od 100m, a breskva i marelica do nagiba od 6% i dužine do 50m. Višnja, šljiva, orah i lijeska mogu se bez bojazni od erozije uzgajati na nagibima terena do 4% i dužini parcele do 150m. Šumska vegetacija u potpunosti štiti ovo tlo od erozije. Nastavak istraživanja na ovu temu sigurno bi doprinio daljem pojašnjenju nekih nejasnoća koje su se javile i pri izradi ovoga magistarskoga rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb