Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 563668

Alergijski intersticijski nefritis uzrokovan lijekovima


Galešić, Krešimir; Prkačin, Ingrid; Tišljar, Miroslav; Horvatić, Ivica; Galešić Ljubanović, Danica
Alergijski intersticijski nefritis uzrokovan lijekovima // Liječnički vjesnik, 133 (2011), 276-283 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Alergijski intersticijski nefritis uzrokovan lijekovima
(Drug induced allergic interstitial nephritis)

Autori
Galešić, Krešimir ; Prkačin, Ingrid ; Tišljar, Miroslav ; Horvatić, Ivica ; Galešić Ljubanović, Danica

Izvornik
Liječnički vjesnik (0024-3477) 133 (2011); 276-283

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Alergijski intersticijski nefritis; akutna bubrežna insuficijencija; lijekovi;
(Allergic interstitial nephritis; acute renal failure; drugs; glucocorticoids)

Sažetak
Alergijski intersticijski nefritis (AIN) uzrokovan lijekovima rijedak je oblik bubrežne bolesti koji se klinički primarno manifestira akutnom bubrežnom insuficijencijom. Najčešća etiopatogeneza AIN reakcija je preosjetljivosti na lijekove među kojima su najzastupljeniji antibiotici, nesteroidni antireumatici i antacidi. Uz kliničku sliku alergijske reakcije, dijagnostički algoritam AIN obuhvaća određivanje diferencijalne krvne slike, serumske razine kreatinina, sedimenta urina i biopsiju bubrega, kojom potvrđujemo postojanje te stupanj razvijenosti bubrežnog oštećenja. Uz ukidanje uzročnog lijeka, u liječenju AIN preporučuje se primjena glukokortikoida, u dozi 1 mg/kg/dan s postepenim smanjivanjem doze, u trajanju do 3 mjeseca. Navedene terapijske preporuke utemeljene su na retrospektivnim analizama dok bi buduće prospektivne analize trebale objektivizirati njihovu opravdanost. U ovom radu, prikazali smo 11 bolesnika (4 muškaraca i 7 žena, prosječne dobi 49.63 godina, SD 15, 44) s AIN uzrokovanim lijekovima. Ukupno je definirano 7 različitih uzročnih lijekova AIN. Najčešći (u 4 bolesnika) su bili antibiotici. U kliničkoj prezentaciji dominirala je akutna bubrežna insuficijencija s medijanom serumskog kreatinina od 296 μmol/L. Febrilitet je imalo 3 bolesnika, a osip jedan bolesnik. Eozinofiliju je imao samo jedan bolesnik. U većine bolesnika nađena je leukociturija te proteinurija s medijanom od 0, 5 grama (u jednog bolesnika nefrotskog ranga). U svih bolesnika učinjena je biopsija bubrega, te je uz intersticijski nefritis u dvoje verificirana fokalna segmentalna glomeruloskleroza. Devetero bolesnika (82%) liječeni su tijekom 3 mjeseca preporučenim dozama glukokortikoida, a u jednog je provedena i hemodijaliza. Dvoje bolesnika liječeno je samo simptomatskom terapijom. U svih bolesnika došlo je do oporavka bubrežne funkcije, uz medijan serumskog kreatinina nakon liječenja od 152 μmol/L (p=0.003). U niti jednog bolesnika nije došlo do progresije bolesti odnosno ovisnosti o hemodijalizi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
198-0000000-0179 - Prognostički čimbenici progresije bubrežne insuficijencije (Krešimir Galešić, )

Ustanove
Klinička bolnica "Dubrava"

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE