hrvatski

Prometni sustav Sisačko-moslavačke županije

Sisačko-moslavačka županija se nalazi u panonskom području Hrvatske i ima vrlo važno mjesto u povezivanju jadranskog i kontinentalnog prostora Republike Hrvatske, te prometnog prostora Republike Hrvatske u širi regionalni i europski prometni prostor. Prometna mreža ovoga dijela Hrvatske je najgušća, povezanost najbolja, a veličina prometa veća nego u drugim hrvatskim prostorima. Da prometna sustav ne bi imao stihijski rast nužna je izrada nacionalne prometne politike. Prometna politika usmjerena je na razvoj svih elemenata i segmenata nacionalnog ili šireg regionalnog prometnog sustava. Premda se Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske, koja je formalno na snazi od 1999. godine, zamjera da nije konzistentan razvojni dokument već infrastrukturno orijentirani dokument po pojedinim prometnim granama, utjecaj planova razvtika nacionalnog prometnog sustava na razvitak prometnog sustava Sisačko-moslavačke županije može se ocijeniti pozitivnim. Cilj optimizacije prometnog sustava Sisačko-moslavačke županije jest stvaranje funkcionalne prometne povezanosti Sisačko-moslavačke županije i ostatka dijela Hrvatske te dalje s Europom. Funkcionalno povezivanje Sisačko-moslavačke županije treba rezultirati privlačenjem tranzitnog prometa susjednih država, boljom i funkcionalnijom povezanošću naselja unutar Županije, smanjenjem vremena putovanja dnevnih migracijskih tokova, većom sigurnošću prometa, naseljavanjem područja od posebne državne skrbi, poticanjem industrijskih i obrtničkih djelatnosti itd. Da bi se ti ciljevi i ostvarili od posebnog su značenja investicije u užem i širem gravitacijskom području, a koje se odnose na realiziranje sljedećih projekata: 1) unaprjeđenje plovnoga puta na dionici Sisak – Beograd, 2) izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava, 3) izgradnja autoceste A11 Zagreb-Sisak (i dalje Bihać-Split), 4) izgradnja autoceste Banja Luka-Bosanski Novi i Banja Luka-Gradiška i 5) rekonstrukcija, modernizacija i izgradnja novih željezničkih pruga. Prognoza cestovnoga prometa na cestovnim prometnicama Sisačko-moslavačke županije do 2025. godine napravljena je pomoću dvije metode: 1) metodom prosječne stope rasta i 2) metodom regresijske analize (ispitani su model jednostavne linearne regresije i Y = a + bX i nelinerni dvodimenzionalni regresijski model oblika yi = axibi ). Takav pristup bio je nužan iz nekoliko razloga: prvo, metoda prosječne stope rasta ne uvažava nagle gospodarske promjene kao što je trenutno negativni utjecaj recesije na kretanje cestovnog prometa ; drugo, izgradnja autoceste A11 u Sisačko-moslavačkoj županiji rezultirat će redistribucijom prometnih tokova ; treće, kratkoća vremenskih serija neke od modela učinila je nepouzdanim ; četvrto, niske vrijednosti pokazatelja (Pearsonovog koeficijenta, F-statistike i t-testa) uputili su na matematičku i statističku neprihvatljivost i praktičnu neuporbaljivost nekih od dobivenih modela. Temeljem obe primjenjene metode najveći prosječni godišnji dnevni promet i do 40 000 vozila na dan u 2025. godini, očekuje se na dijelu autoceste A3 koji prolazi kroz Sisačko-moslavačku županiju. Druge dvije najopterećenije državne ceste u Sisačko-moslavačkoj županiji jesu državna ceste D30 Velika Gorica-Sisak i državna cesta D37 Petrinja-Sisak. Prognoza prosječnog dnevnog godišnjeg prometa na ovim državnim cestama potvrđuje opravdanost izgradnje autoceste A11. Pri izradi procjene prijevozne potražnje u željezničkom putničkom prometu regresijskom analizom potvrđena je veza između rasta BDP-a i broja prevezenih putnika (model: -4 325, 92 + 150 X, r = 0, 84). Što se tiče željezničkog teretnog prometa jedinična elastičnosti prijevozne potražnje u teretnom prometu o kretanju BDP-a ustanovljena je za razdoblje od 1997. do 2005. godine (model Y = - 2 058, 94 + 16, 30 uz r = 0, 98) te je temeljem tako dobivene spoznaje sačinjena procjena tokova prevezene robe u tonama na prugama Sisačko-moslavačke županije u 2025. godini: 1) Dugo Selo – Novska (3 058 103 t) 2) Zagreb – Sisak Novska (3 025 944 t), 3) Sunja – Volinja DG (30 806 t) i 4) Banova Jaruga – Pčelić (156 678 t). Zbog činjenice da se rijeka Sava i danas jedva koristi za prijevoz teško je očekivati veći rast prometa do 2015. godine. Tako je do 2015. godine sačinjen manje optimističan scenarij po kojem se riječni promet u Sisačko-moslavačkoj županiji procjenjuje na nešto više od 220 tisuća tona robe. Tek ako se zajedničkim naporima među svim državama članicama Savske komisije revitalizira rijeka Sava za slobodnu i sigurnu plovidbu riječni promet u Sisačko-moslavačkoj županiji mogao imati visoke godišnje stope rasta i u 2025. godini dostići promet od oko milijun tona tereta. Pomoću metode matrice rasta vrednovani su najvažniji elementi održivog rasta i razvoja te optimizacije prometnog sustava Sisačko-moslavačke županije utvrđeno je da će u promatranom razdoblju najveće direktne stope rasta ostvariti tranportne tehnologije (73, 33 %), sigurnost u prometu (68, 75 %), robni tokovi (66, 67 %), broj i struktura logističkih poduzeća (64, 29 %) i finacijski potencijali (64, 71 %). Nešto manje, ali isto vrlo visoke stope rasta ostvarit će sljedeći elementi modela: prometna infrastruktura (55, 56 %), prometna suprastruktura (62, 50 %), putnički tokovi (62, 50 %), informacijske tehnologije (55, 56 %), prometne ekologija (61, 11 %) i transportni lanci i transportne mreže (62, 50 %). Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu ostvarivanja kvalitativnih ciljeva u funkciji optimizacije prometnog sustava Sisačko-moslavačke županije, i to: 1) postići primjereno vrednovanje prednosti geoprometnog položaja Sisačko-moslavačke županije kroz nacionalnu i regionalnu prometnu mrežu, 2) kvalitetno međusobno povezati općine i gradove Sisačko-moslavačke županije uz povezivanje na prometne koridore, koridor X i koridor Vc, 3) razvojem prometne infrastrukture i prometne industrije osigurati dinamičniji gospodarski razvitak, 4) smanjite sve vrste prometnih troškova čime se može djelovati na podizanje opće razine blagostanja i 5) jačanje grada Siska kao prometnog čvorišta Županije. Dobiveni rezultati ukazuju i na nužnost održavanja postojećih i izgradnje novih infrastrukturnih sadržaja kako područje Sisačko-moslavačke županije ne bi bilo u većoj mjeri zaobiđeno, što bi imalo za posljedicu isključivanje većega dijela Županije iz mogućnosti za gospodarskim oporavkom, a potom i bržim gospodarskim razvitkom. Naime, odvijanje prometa samo po koridorskim prometnicama ne osigurava ravnomjerni razvoj prometnog sustava Županije, te ne koristi njegove pune potencijale.

prometni sustav; cestovni promet; željeznički promet; riječni promet; cjevovodni promet; matematički modeli; prometni koridori; robni tokovi; putnički tokovi; Sisačko-moslavačka županija

nije evidentirano