hrvatski

Poslije Nezakcija

Povijest istarskoga poluotoka određena je njegovim zemljopisnim položajem. Ovamo, na završetak jadranskoga zaljeva, stizali su moreplovci davnih vremena i istarska je dionica bila jedna od ključnih plovidba njihova puta. Odavde se ide u Padsku dolinu i srednju Europu. Osvojivši Apeninski poluotok, Rimljani su stigli na ušće Pada i u Venetiju. Histri su s drugim Ilirima vladali svojim morem i rimsko je približavanje odmah izazvalo određene sukobe te prvi histarski rat 221. u savezu s Demetrijem Hvaraninom. Za rimsko osvajanje Histrije kljlučno je bilo osnivanje kolonije u Akvileji 181. pr. Kr., u koju je stigao veliki broj kolonista. U pohod na Histre ubrzo je krenuo konzul Aulo Manlije Vulson 178. Operaciju je nastavio Gaj Klaudije Pulher, a osvajanje su dovršili 177. zajedno s njim konzuli Marko Junije i Aulo Manlije, zauzimanjem Nezakcija. Mnoštvo je ljudi pobijeno, a ostali su prodani u roblje. Nakon toga se pola stoljeća ništa ne događa, u povijesnim vrelima nema nikakvih informacija, što potvrđuje tvrdnju da k ada nema ratova nema ni povijesti. Sljedeća je za našu obalu važna operacija konzula Gaja Sempronija Tuditana, koji je 129. krenuo brodovljem iz Akvileje i stigao morem do rijeke Ticija (Krke), kako je Plinije stariji izričito zabilježio. On je morao proći i histarskomo obalom. Počasni natpis nađen u Akvileji potvrđuje Plinijevu tvrdnju. Iduće vijesti, koje barem hipotetski možemo povezati s Histrijom i Akvilejom, dvogodišnje su operacije Gaja Koskonija što ih je vodio po Dalmaciji od 78. do 76. Budući da južnije nije bilo središta koje bi moglo logistički podupirati ove operacije, logično je pretpostaviti da je glavni mostobran bila Akvileja i dijelom Histrija, kao blisko područje. Nema sumnje da su korištene dobre luke duž obale, poput Parentiuma i Pole. Obala je, naime, bila pojas koji je funkcionirao u svim vremenima. Unutrašnjost je ostala izvan interesa rimskih došljaka. To je uostalom bio slučaj i s dalmatinskom obalom, gdje su Iliri iza brda i dalje živjeli po svome - oni koji su preživjeli različite genocidne pohode. Cezar dolazi u naše krajeve nakon što je dobio na upravljanje od Senata Galiju Cisalpinu i Ilirik. Boravio je u Akvileji u tome svojstvu od 58. do 56. i od 56. do 54. On u više navrata izravno intervenira u događajima u Iliriku, prima isejsko poslanstvo u vezi sa Salonom, guši bunu Pirusta na jugu, intervenira za Liburne protiv Delmata, a njegove se čete izravno sukobljavaju s pompejevcima kod Kurikte 49. Cezarova je politika svugdje bila jačanje romanizacije te je u kontekstu tih svojih nastojanja dao i Poli status kolonije 46./45. To je početak novoga rimskoga poglavlja histarske povijesti.

Histrija; Rimljani; Nezakcij; Akvileja; Iliri; Japodi; Cezar; Oktavijan

nije evidentirano