hrvatski

Razvoj mjernog instrumenta za procjenu stigmatizacije duševnih smetnji u tiskanim medijima

Ovim istraživanjem izrađen je objektivan i valjan instrument za procjenu stigmatizacije duševnih poremećaja u tiskanim medijima, PICMIN instrument. PICMIN instrument sadržava jedanaest deskriptivnih i pet analitičkih kategorija koje omogućavaju detaljan opis i analizu prikaza duševnih smetnji u medijima. PICMIN instrument je temeljen na principima analize sadržaja. Istraživanje je provedeno u tri faze: pilot faza, intermedijarna faza i glavna faza. Uzorkovanje korišteno u sve tri faze istraživanja kombinacija je stratificiranog slojevitog uzorka, u kojem se odabir jedinica analize vrši unutar određenog vremenskog intervala (stratifikacija po danima ili tjednima) i namjernog uzorkovanja u kojem se sadržaj istražuje u ključnim medijima (šest najtiražnijih dnevnih i tjednih tiskanih medija). Nakon stratifikacije po tjednima ili danima, učinjen je i treći korak uzorkovanja, odabir sadržaja od interesa, tj. selekcije prema kriteriju je li ključna riječ korištena vezana za duševni poremećaj (odabir sadržaja od interesa) bez obzira je li duševni poremećaj glavna ili sporedna tema članka. Konačan uzorak glavne faze istraživanja bili su 238 članaka u tiskanim medijima u Hrvatskoj koji pišu o duševnim smetnjama. Rezultati primjene PICMIN instrumenta za procjenu stigmatiziranosti duševnih smetnji u tiskanim medijima u Republici Hrvatskoj pokazuju sljedeće: 1) Senzacionalizam je prisutan u 65, 1% članaka, a tek 34, 9% članaka nije napisano na senzacionalistički način. Ovi rezultati potvrđuju da tiskani mediji u Hrvatskoj izvještavaju o duševnim smetnjama na izrazito senzacionalistički način. 2) Sukladno kriterijima za ocjenu stigmatizirajućeg potencijala članka, 22, 7% članaka ocijenjeno je kao destigmatizirajući, 31, 9% članaka kao neutralni, 10, 1% članaka kao miješani, a 35, 3% članaka kao stigmatizirajući članci. Stigmatizirajuće naslove imalo je 17, 7% članaka, neutralne 77, 3% članaka, a destigmatizirajuće 5% članaka. 3) Istraživanjem je ispitana povezanost senzacionalizma, stigmatizirajućeg potencijala naslova i sadržaja članaka s deskriptivnim kategorijama instrumenta te su utvrđeni prediktori članaka sa senzacionalizmom u sadržaju, stigmatizirajućeg naslova članka i stigmatizirajućeg sadržaj članka. Analizirajući povezanost prisutnosti senzacionalizma u sadržaju članka i deskriptivnih kategorija članaka kao nezavisnim čimbenicima, osam prediktora značajno doprinosi modelu, odnosno predikciji jesu li članci senzacionalistički, a to su: otkriven identitet osobe s duševnom smetnjom, tip medija - tabloid, broj riječi, članak povezan s kriminalom, obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija kao pozitivni prediktori senzacionalizma te ključne riječi psihijat*, psiholog i PTSP kao negativni prediktori senzacionalizma. Analizirajući povezanost stigmatizirajućeg sadržaja članka i deskriptivnih kategorija članaka kao nezavisnim čimbenicima, devet prediktora značajno doprinosi modelu, odnosno predikciji jesu li članci stigmatizirajući. Otkriven identitet osobe s duševnom smetnjomt, tip medija - tabloid, naslov objavljen na naslovnici, članak povezan s kriminalom i obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija su pozitivni prediktori stigmatizirajućeg sadržaja članka, a poznata osoba i stručnjak duševnog zdravlja navedeni kao izvor informacija, uloga žrtve u prikazu agresivnog ponašanja te ključna riječ psiholog su negativni prediktori stigmatizirajućeg sadržaja članka. Rezultati modela logističke regresije za povezanost stigmatizirajućeg naslova članka i deskriptivnih kategorija ukazuju da je samo jedan prediktor značajan, a to je termin psihijatrijska ustanova. Pozitivni su prediktori i senzacionalizma i stigmatizarajućeg teksta članaka otkriven identitet osobe s duševnom smetnjom, tabloid kao tip medija, članak povezan s kriminalom, obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija. Ključna riječ psiholog je negativan prediktor i senzacionalizma i stigmatizarajućeg teksta članka, pri čemu članci koji sadržavaju ključnu riječ psiholog imaju pet puta veće izglede biti bez stigmatizirajućeg teksta, a osam puta veće izglede biti bez senzacionalizma u sadržaju.

duševne smetnje; stigma; instrument; tiskani mediji

nije evidentirano