Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (CROSBI ID 583285)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Botica, Dubravka Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj // Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim, 2011 / Novak Klemenčič, Renata (ur.). Ljubljana: Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofsje fakultete Univerze v Ljubljani, 2011. str. 10-10

Podaci o odgovornosti

Botica, Dubravka

hrvatski

Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Pozivanje na rješenja iz arhitektonske prošlosti najprisutnije je u 19. stoljeću i historicističkim interpretacijama građevina iz gotike, renesanse ili baroka. No ugledanje na građevine iz ranijih razdoblja imalo je velikog utjecaja i na arhitekturu 17. i 18. stoljeća. Ta pojava ranije je tumačena kao „sklonost arhaizaciji“ (prema A. Horvat, Između gotike i baroka, 1975.), ali raširenost i složenost tih pojava zahtijevaju detaljnije razmatranje. Iz korpusa arhitekture 17. i 18. stoljeća sjeverozapadne Hrvatske u izlaganju će biti predstavljeni primjeri u kojima se utjecaj i interpretacija ranijih razdoblja manifestira u različitim rješenjima. Elementi gotike posebno su rašireni u sakralnoj arhitekturi 17. stoljeća, tzv. „gotika u baroku“ zastupljena je u čitavom srednjoeuropskom prostoru, a primjera za to nalazimo i u zagrebačkoj biskupiji. Zagrebačka katedrala posebno je zanimljiv primjer posezanja za rješenjima ranijih razdoblja, od portala koji ponavlja oblike romanike, svoda svetišta koji se obnavlja u gotičkom stilu do zvonika u oblicima renesanse. Uz ove pojave, posebno su zanimljivi primjeri utjecaja lokalne arhitekture, građevina koje su postale uzori za gradnju zbog svoje važnosti: tako zvonik zagrebačke katedrale postaje model za gradnju zvonika u čitavoj biskupiji na kraju 18. i početku 19. stoljeća, ili cilindrične kaptolske obrambene kula u novoj funkciji u 18. stoljeću koje ulaze u rječnik profane arhitekture razdoblja. Neke građevine se faksimilno obnavljaju, ponavljajući u potpunosti oblike ranije arhitekture, primjer dvorca Lukavec. Na temelju dokumenata i novih istraživanja moguće je interpretirati kontekst nastanka ovih djela, istražiti različite motivacije za posezanjem za starijim rješenjima, koje nisu samo odraz „sklonosti k arhaizaciji“. Uvidom u široki raspon ovih pojava jasnija se ocrtava izrazito pluralistička slika arhitekture 17. stoljeća, u nešto manjoj mjeri i18.stoljeća, koja je udaljena od uvriježenih predodžbi stilske povijesti arhitekture.

tradicija ; arhitektura ; zagrebačka katedrala ; dvorac ; 17. stoljeće

nije evidentirano

engleski

Impact and interpretation of architecture tradition in 17th and 18th Century in northwestern Croatia

nije evidentirano

architecture ; tradition ; zagreb cathedral ; castle ; 17th century

nije evidentirano

Podaci o prilogu

10-10.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim, 2011

Novak Klemenčič, Renata

Ljubljana: Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofsje fakultete Univerze v Ljubljani

978-961-237-468-6

Podaci o skupu

Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim

predavanje

24.11.2011-26.11.2011

Ljubljana, Slovenija

Povezanost rada

Povijest umjetnosti