hrvatski

O subjektivnosti i objektivnosti ljudskoga rada u svjetlu socijalnoga nauka Crkve

Već je Aristotel prokazao štetnost sitničarstva jer se u njemu gubi izvorna svrha rada i gospodarstva. I u drugim povijesnim razdobljima, kada je prevladavala gramzljivost i dobit se stavljala ispred čovjeka i rada, nastajali su veliki društveno-socijalni problemi, jer se gospodarstvo okretalo protiv dostojanstva ljudske osobe i obezvrjeđivalo čovjekov rad. Stoga autor u radu ukazuje, u svjetlu socijalnog nauka Crkve, kako ’socijalno’ mora pobijediti ’ekonomsko’. Ljudsko društvo može napredovati jedino ako se ispravno vrednuje ljudski rad, osobito u njegovoj subjektivnosti, te na prikladan način, solidarno, rješava problem nezaposlenosti. Naime, kako je istaknuo bl. Ivan Pavao II., rad je čovjekovo dobro - dobro njegova čovještva - jer radom čovjek ne samo preobražava prirodu, prilagođavajući je vlastitim potrebama, nego se i sam ostvaruje kao čovjek, pa čak u nekom smislu ’postaje više čovjekom’. Socijalni nauk Crkve stoga naglašava kako je u uvjetima današnje globalizacije potrebno promisliti nove oblike rada, osobito u perspektivi vrednovanja prirodne sklonosti ljudi da uspostave odnose. Drugim riječima, vodeći računa o međuovisnosti koja ljude rada povezuje među njima, potrebno je na temeljima solidarnosti njegovati duh poduzetništva, a u svjetlu načela supsidijarnosti i prilagodbe zahtjevnom tržištu trajno ulagati u sebe, usvajajući nova znanja i svijest odgovornosti. Pri tome ne smije se zaboraviti da i u tržišnim odnosima, osim tradicionalnih načela društvene etike koja ističu poštenje i odgovornost, ne smije se zaboraviti ni načelo besplatnosti i logike dara, jer je to zahtjev same logike gospodarstva. Poduzetništvo ponajprije upućuje na ljudsko, a tek potom na profesionalno značenje, jer je poduzetništvo upisano u svaki rad koji se shvaća kao osobno djelovanje.

socijalni nauk Crkve; ljudski rad; opće dobro; pravo na rad; solidarnost; socijalna pravednost; liberalni kapitalizam; supsidijarnost; socijalno tržište; hrvatsko društvo

nije evidentirano