hrvatski

Ribolov pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu i ocjena njihovog djelovanja

Iskorištavanje pridnenih parangala u otvorenom Jadranu ima dugu tradiciju, a prakticiraju ga najvećim dijelom ribari viškog područja, pri čemu u tome prednjače komižki ribari. U novije vrijeme došlo je do povećanja intenziteta ovog načina ribolova, kako po broju brodova, tako i područja obuhvaćenog iskorištavanjem, koje se odnosi na gotovo cijeli otvoreni Jadran, uključujući Zaštićeni ekološko ribolovni pojas (ZERP) i dijelove talijanskog epikontinentalnog pojasa. Glavne vrste u lovinama parangala su lastavica balavica, Trigla lucerna, oslić, Merluccius merluccius i rumb, Psetta maxima, koji čine oko 84% ulova. Prosječni ulov po izlasku na ribolov iznosi oko 154, 37 kg ribe po plovilu u razdoblju 2002.-2006. godina, s tim da se ne uočavaju negativne promjene u ulovu na jedinicu ribolovnog napora. Ribolov pridnenim parangalima je izrazito sezonskog značaja iu različitim dijelovima godine u lovinama dominiraju različite vrste morskih organizama. Dužinski sastav lovljenih vrsta pokazuje da se u lovinama nalaze uglavnom spolno zreli primjerci i primjerci iznad najmanje dozvoljene lovne dužine. U usporedbi s pridnenom koćom, pridneni parangal pokazuje znatno veću selektivnost za sve gospodarski značajne vrste koje se izlovljavaju ovim ribolovnim alatom. Sadašnji ribolov pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu je takvog obima da ribolovni napor koji se ostvaruje ovim načinom ribolova sačinjava samo mali dio ukupnog ribolovnog napora u navedenom području. Ipak, imajući u vidu recentno stanje pridnenih populacija u otvorenom Jadranu, te sinergetski i kumulativni učinak različitih ribolovnih alata kojim se iskorištavaju, bilo kakvo povećavanje ribolovnog napora, pa tako i od strane pridnenih parangala, moglo bi imati dalekosežne negativne posljedice na stanje iskorištavanih vrsta.

pridneni parangali; otvoreni Jadran; lastavica balavica; Trigla lucerna; oslić; Merluccius merluccius; rumb; Psetta maxima

nije evidentirano